Inzko u UN-u tražio izolaciju za Dodika, podsjetio na HDZ-ov doček Kordića

Visoki predstavnik Valentin Inzko u današnjem obraćanju Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda rekao je da se međunarodna zajednica u prošlosti okušala i u čvrstom intervencionizmu i u pristupu u kojem je fokus stavljen na odgovornost bh. organa i da je, imajući u vidu stvarnost na terenu, možda vrijeme da se još jednom preispita trenutni pristup.

– Završimo posao koji je pred nama, ujedinimo snage, okrenimo novu stranicu u svom angažmanu i započnimo novo poglavlje. Naravno, ovdje nije riječ o nama. Riječ je o građanima Bosne i Hercegovine, koji zaslužuju bolje i koji nam još vjeruju – istakao je Inzko.

Naveo je da je, nažalost, međunarodna zajednica napravila jednu ozbiljnu konceptualnu grešku tokom implementacije Daytonskog sporazuma – nekim političarima su prerano dali svoje povjerenje, a oni su iskoristili njihovu dobru volju da ponovo rasplamsaju nacionalističku politiku koja vodi ka podjelama, posebno od 2006. naovamo.

– Nepostojanje napretka i stvarnih reformi je očigledno, blokiranje institucija na državnom nivou, a u posljednje vrijeme i na nivou Federacije, postalo je novo normalno u BiH. Također je normalna, na primjer, i sistemska diskriminacija takozvanih Ostalih, građana koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda – izjavio je Inzko.

Podsjetio je da je najnoviji primjer veličanja ratnih zločinaca zahtjev člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika od 16. septembra 2020. da Predsjedništvo BiH minutom šutnje oda počast i izrazi “poštovanje” osuđenom ratnom zločincu Momčilu Krajišniku, koji je preminuo prethodnog dana.

– Taj isti političar, gospodin Dodik, na Palama u blizini Sarajeva, prije nekog vremena otvorio je studentski dom u čast osuđenog ratnog zločinca Radovana Karadžića, kojeg je Haški tribunal osudio na kaznu doživotnog zatvora. Na sličan način, prije nekoliko godina, Dario Kordić, koji je odslužio zatvorsku kaznu od 12 godina zbog počinjenih ratnih zločina, nakon puštanja iz zatvora dočekan je srdačnom dobrodošlicom, u organizaciji jedne političke stranke, a u jednoj katoličkoj crkvi za njega je održana misa zahvalnica. To je neprihvatljivo – poručio je Inzko.

Također, kazao je da je Dodik prijetio da će Srbi i Hrvati izaći sa svojim planom o tome kako BiH treba da funkcionira, i da će se, ukoliko to be bude prihvaćeno, “razdružiti” od zemlje.

– Preciznije, gospodin Dodik govori o otcjepljenju Republike Srpske od Bosne i Hercegovine – opet. Naravno, već postoji plan kako BiH treba da funkcionira, i zove se Opći okvirni sporazum za mir, potpisan u Daytonu prije 25 godina. U Sporazumu ne postoji opcija otcjepljenja, niti je moguće birati samo one dijelove Daytonskog sporazuma koji se nekome sviđaju. Takve izjave su neodgovorne, neutemeljene, nisu znak dobrog liderstva i potpuno zanemaruju dobrobit i prosperitet građana, kao i mir i stabilnost u regiji – naveo je Inzko.

Imajući u vidu takvu retoriku, izrazio je zahvalnost Vijeću za to što je ponovo odobrilo mandat vojne misije u Bosni i Hercegovini pod vodstvom Evropske unije, EUFOR ALTHEA, koja ima glavnu ulogu u stabilizaciji mira u vojnim aspektima Općeg okvirnog sporazuma za mir, jer Prisustvo EUFOR-a i dalje ostaje potrebno.

Pojasnio je i da je BiH usred kampanje pred lokalne izbore koji će biti održani 15. novembra, i izrazio zahvalnost i podršku Centralnoj izbornoj komisiji BiH koja je uložila napore da organizira ove izbore u vanrednim okolnostima, istovremeno suočena sa stalnim pritiskom i kritikama, prvenstveno od stranke iz Republike Srpske koju vodi Dodik – SNSD, i Hrvatske demokratske zajednice sa sjedištem u Federaciji BiH, HDZ BiH, koju vodi Dragan Čović.

Inzko je poručio i da je potrebno da Bosna i Hercegovina dramatično unaprijedi vladavinu prava i borbu protiv korupcije.