Godišnjica masakra u Ahmićima! Ubijali su djecu i rušili džamije

Na simboličan način i u krugu manjeg broja predstavnika političkog i vjerskog života u Bosni i Hercegovini, u Ahmićima kod Viteza, danas je obilježena 28. godišnjica masakra nad bošnjačkim civilima u tom selu, javlja Anadolu Agency (AA).

Zbog epidemioloških mjera, obilježavanje je, za razliku od ranijih godina, proteklo s manjim brojem prisutnih.

Obilježavanje je počelo u prijepodnevnim satima mirnom šetnjom “Put istine i sjećanja” i učenjem Jasina na Šehidskom mezarju u Vitezu.

Zatim je upriličeno polaganje cvijeća i odavanje počasti na Šehidskom spomen-obilježju kod Donje džamije u Ahmićima. Među prisutnima, između ostalih, bio je i član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, potpredsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Melika Mahmutbegović i predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović.

Atif Ahmić, predsjednik Udruženja žrtava “16. april Ahmići”, podsjetio je da ovo udruženje već 26 godina obilježava godišnjicu masakra.

“Ove godine obilježavamo u vrijeme pandemije i moramo se pridržavat epidemioloških mjera. Danas je ovdje trebalo biti pet do deset hiljada posjetilaca, ali takva je situacija. Poruka ove godine je da moramo graditi suživot s katolicima i da se ovo nikada i nikome ne ponovi”, kazao je Ahmić.

Podsjetio je da svake godine apeluju da se pronađu posmrtni ostaci nestalih.

“Međutim, još niko neće da se pojavi i kaže gdje su ubijeni i ukopani. Naše je da se borimo, apelujemo i molimo da kažu gdje su”, dodao je Ahmić.

U ranim jutarnjim satima, 16. aprila 1993. godine, jedinice za posebne namjene Hrvatskog vijeća obrane Džokeri i Maturice izvršile su napad na selo Ahmići. Ezan za sabah-namaz, jutarnju molitvu muslimana, bio je znak za napad.

Ubijeno je 116 bošnjačkih civila, a najmlađa žrtva u Ahmićima 16. aprila 1993. godine bila je tromjesečna beba.

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije presudio je da su ubistva u Ahmićima bila zločini protiv čovječnosti. Jedan od zapovjednika HVO-a Dario Kordić osuđen je na 25 godina zatvora, Zoran, Mirjan i Vlatko Kupreškić su osuđeni na kazne od šest do deset godina zatvora za sudjelovanje u masakrima, ali su novom presudom 2001. godine oslobođeni optužbi.

Dario Kordić, koji je u austrijskom zatvoru izdržavao 25-godišnju kaznu zbog zločina u centralnoj Bosni, među kojima i zbog zločina u Ahmićima 16. aprila 1993. godine, oslobođen je nakon izdržane dvije trećine kazne.

Haški sud je osudio i bivšeg pripadnika specijalne jedinice HVO-a Džokeri, bosanskog Hrvata Miroslava Cicka Bralu, na 20 godina zatvora. Paško Ljubičić osuđen je na osam osam godina zatvora, a nakon odležane dvije trećine kazne pušten je na slobodu, dok je Tihomir Blaškić osuđen na devet godina zatvora.

0