Možemo uraditi zamišljeno

EKONOMIJA

Vojna fabrika iz Hadžića u veliko krizi, da li to uprava radi namjerno?

Očigledno je da pojedinci imaju odlične izvore informacija, čak i prije mainstream medija. Jednu takvu, zabrinjavajuću, podijelio je kontroverzni Jasmin Mulahusić, osoba koja je uzdrmala mnoge političare i ostale pojedince i grupe usljed svog konstantnog i specifičnog djelovanja putem društvenih mreža. Ovoga puta Mulahusić je pisao o stanju u TRZ Hadžići. Prenosimo njegovu objavu:
Radnici Tehničko-remontnog zavoda Hadžići u ponedjeljak 14. juna su stupili u štrajk upozorenja. Nakon nekoliko godina razvijanja i uspješnog poslovanja, ova perspketivna firma odjednom je počela da stagnira. Radnici i svi koji su upoznati sa stanjem u ovoj firmi namjenske industrije, za to krive direktora Mehu Rekića.
Naime, iako postoje kapaciteti i razvijeni proizvodi, prodaja je stala. Osim toga, po navodima radnika, Rekić je počeo uništavati ovu firmu prodajom imovine. Tu su i zaduživanja, ali se ne koriste u svrhu prevazilaženja problema ili razvoja. Posebno je problematično što se prodaju kapaciteti namijenjeni za remont borbenih vozila. Naime, upravo ovaj segment je ključan za NATO partnere i put BiH prema ovom savezu.
Upravo u uništavanju kapaciteta koji su bitni za pristup NATO-u, može se nazrijeti subverzivno djelovanje. Ako se zna da je Rekić kadar SBB-a, onda čitav ovaj niz nelogičnosti može imati početnu tačku u Fahrudinu Radončiću. Lider SBB-a je, treba podsjetiti, već nekoliko puta pokazao da je često de facto na strani suprotnoj od NATO i američkih interesa, a za što su primjeri pokušaj očuvanja Milana Tegeltije na čelu VSTV-a i glavne državne tužiteljice Gordane Tadić. Dodamo li tome da su stagnacija kompanije, zatim prodaja njene bitne imovine, štajk zbog neisplaćenih plata i ostali problemi, daleko od medija, jasno je da se daleko od javnosti ova kompanije želi baciti na koljena. Firma TRZ Hadžići, ne samo da je bitna zbog finansijskog potencijala, već su i njeni proizvodi odbrambeni resurs za ovaj dio Federacije, a onda i segment bez kojeg je teško pristupiti NATO-u. Da li je sve ovo djelovanje koje odgovara protivnicima NATO-a – Rusiji?
Ne smijemo izgubiti iz vida i to da je Inforadar, portal koji je, navodno, dio neformalne Radončićeve medijske strukture, nedavno kritizirao potez ministrice vanjskih poslova BiH Bisere Turković koja je htjela obezbijediti prodaju bh. oružja Kataru.
Dodajmo još jedan sitan, ali značajan detalj. Izvšni direktor u TRZ Hadžići je Halid Škrijelj (SBB). O njemu su mediji pisali da je bio povezan sa namještanjem ispita na Univerzitetu u Sarajevu. Bio je i u upravljačkim strukturama u GRAS-a u vremenu kada je ova firma bilježila enormne gubitke. Ako se zna šta je iza sebe ostavio Škrijelj, ovaj Radončićev pozadinac, jasno je zbog čega je on u TRZ Hadžići i kako bi ova kompanija mogla završiti. Škrijelj je funkcionalno nepismena osoba, ali ga Radončić uvijek postavlja na neuralgična mjesta.
TRZ Hadžići proizvodi ručne raketne bacače, opremu za policiju, pancirne prsluke, padobrane za svjetleće projektile, ali i niz proizvoda za civilnu upotrebu. Zbog toga, ali i njene strateške važnosti, jasno je da postoje oni koji je žele oslabiti i zaustaviti u razvoju.