U Čajniču spomen obilježje za 238 šehida i civilne žrtve rata

U haremu džamije u mjestu Kapov Han u Čajniču uz prigodan vjerski program danas je otvoreno centralno spomen obilježje šehidima i civilnim žrtvama sa područja ove općine, koji su svirepo ubijeni.

Spomen obilježje sa uklesanim imenima 238 žrtava otkrili  su članovi porodica stradalih Amir Paldum i Munevera Uglješa te predsjednik Udruženja Bošnjaka povratnika u Čajniču Izet Alihodžić.

Naglašeno je da će ono  biti trajna opomena i podsjetnik na razmjere zločina počinjenih nad čajničkim Bošnjacima u proteklom ratu.

„Nikada ne smijemo zaboraviti obilježavati Mostinu jer je to najveće stratište našeg naroda. Nikada ne smijemo prestati pričati i zaboraviti onu majku iz Mahrevića koja je ubijena sa dvoje djece u naručju, jedno je imalo godinu dana, a drugo dvije i pol. Ono od godinu ubijeno je u majčinom krilu sa flašicom čaja u ruci. Nikada ne smijemo zaboraviti onu našu djecu spaljenu u Medoševićima. O tome moramo učiti i našu djecu, da su svi ubijeni samo zato što su muslimani a to su činili oni  s kojima smo dijelili komšiluk, išli u školu“ – poručio je Alihodžić.

Dodao je da je trajna obaveza  podsjećanje na vrijeme zla kroz koji su Bošnjaci ovog kraja prošli.

„ Ovo mjesto je hodočašće svakom čajničkom Bošnjaku da dođe ovdje sa potomcima i oda počast onima čija su imena uklesana te  da gaji nezaborav“ – istakao je Alihodžić.

Podsjetio je da su na spomen obilježju uklesana i imena šest dobitnika najvećih ratnih priznanja, među njima i ratnog komandanta, načelnika štaba 43. Drinske udarne brigade (DUB) Ferida Dizdarevića.

O kontinuitetu zločina nad Bošnjacima govorio je i  muftija goraždanski Remzija ef. Pitić, naglasivši i da je  ovo prva generacija koja o njima govori sama.

„Zašto smo mi prva generacija Bošnjaka koja o zulumu koji nam se ponavlja, sada piše sama o sebi, sada govori sama o sebi i gradi spomen obilježje svojima? Zato što smo se borili, odlučili da radimo za sebe svoju domovinu i svoj narod“ – poručio je muftija goraždanski.

Prisutnima su se obratili i  predstavnici kantonalne i gradskih vlasti Goražda u kojem su čajničani pronašli utočište,  aktivno sudjelujući i u njegovoj odbrani.

„ O zločinima u Čajniču  nad civilnim žrtvama i pripadnicima Armije RBiH postoje brojna svjedočenja. Jedno od njih govori da su Bošnjake u Čajniču 1992. Godine hapsili i držali u limenim kontejnerima, u nehigijenskim uslovima, bez hrane, zraka i svjetlosti, zlostavljajući ih. Civilizacija, Armija RBiH, borila se protiv anticivilizacije. Na ovom mjestu sjećamo se svih onih koji su srcem išli i ginuli za slobodu BiH a oni koji nisu s nama spriječili su naš nestanak“ – kazala je predsjedavajuća Skupštinr BPK Goražde Edita Velić.

Samira Drakovac, pomoćnica gradonačelnika Goražda podsjetila je da je grad na Drini uvijek bio uz Čajniče.

„ I u najtežim vremenima dijelili smo ono što smo mogli i imali. I u periodu nakon 1995. Godine nastojimo biti podrška povratku i u Čajniče. Imamo puno poštovanje i zahvalnost svim žrtvama proteklog rata koje su dale najviše što su mogle dati, svoje živote. Neka ovo spomen obilježje bude opomena da se rat, progoni i zločini nikada i nikome ne ponove“ – kazala je Drakovac.

Spomen obilježje braniocima i civilnim žrtvama Čajniča izgrađeno je uz podršku pojedinaca, institucija i društveno odgovornih kompanija kojima su danas uručene zahvalnice. U džamiji u čijem haremu je otkriveno upriličen je i prigodan vjerski program.

Otvaranje spomen obilježja prvi je događaj u okviru obilježavanja 18. Septembra Dana oslobođenja, Dana BPK i Grada Goražda.