Notari u BiH – monopol, bogaćenje i derogiranje advokata?

Javnost bh. entiteta FBiH, ali i cijele države Bosne i Hercegovine ovih dana je zbunjena i s pravom se pita šta se to događa sa advokaturom i notarijatom u ovom entitetu.

Da bi potpuno razjasnili postojeću situaciju, potrebno je krenuti od početka.

Advokatura u Bosni i Hercegovini ima tradiciju dužu od 120 godina – prvi pisani zakon o advokaturi donijela je Austrougarska 1883. godine /Advokaten ordnung/. Ovaj datum danas se slavi kao početak samostalne i neovisne advokature u BiH. „Advokatskim redom“ kako se nazivao zakon, utemeljen je jedinstven sistem i sloboda bavljenja advokaturom. Advokati su dio pravosuđa.

Notarijat je u Bosni i Hercegovini, odnosno u njenom entitetu FBiH, uspostavljen Zakonom o notarima iz 2002. a prvi notari počeli su sa radom 2007. Tradicija notarijata u Bosni i Hercegovini traje 12 godina.

Nešto kasnije, notarijat je u istom obliku uveden i u ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine, u entitetu RS i Brčko distriktu BiH.

Važno je naglasiti da je notarijat javna služba kojoj je država povjerila vršenje određenih ovlaštenja. Za šta je i država nakon toga bila primorana da plaća usluge notara koje im je ona sama povjerila.

Navedenim Zakonom o notarima, kao i kasnijim zakonima, koji se tiču prometa nekretnina, registracije i upravljanja privrednim društvima i nasljeđivanjem, notarima je dato ekskluzivno pravo da samo oni mogu sačinjavati isprave vezane za zaključivanje pravnih poslova iz djelokruga navedenih zakona. Sve je to, naravno, urađeno pod patronatom međunarodne zajednice i domaćih pravnih eksperata koji su period agresije na Bosnu i Hercegovinu proveli u Njemačkoj, te nam kreirali sličan notarski sistem kao u toj zemlji.

Međutim, već na samom početku Zakon o notarima bio je pun propusta i diskriminirajućih odredbi, koje su notarima i ljudima oko njih, a to su najčešće bili članovi njihovih porodica, davali ekskluzivitet pri primanju u službu i napredovanju u njoj.

Pored toga, poseban problem je bio veoma mali broj notara, odnosno ograničenost, koja se, bez obzira i na tako mali broj notara, zloupotrebljavala, pa smo često u pojedinim sredinama imali situaciju da se izbor notara za određeno službeno područje ne izvrši i po nekoliko godina a sve kako bi već izabrani notar u toj sredini imao potpuni monopol. Naravno, sve se to nije moglo dešavati bez potpune sprege sa kantonalnim organima uprave, a vjerovatno i uz propuste Federalnog ministarstva pravde.

Visina notarske tarife također predstavlja jedan od najvećih problema za naše građane. U toj tarifi nisu prepoznate boračke i socijalne kategorije, ali i državne institucije, jer se ipak radi o javnim ovlaštenjima koje je država povjerila notarima. Tačna je činjenica da notari izdaju fiskalne račune, za razliku od advokata, ali osim PDV-a i poreza na dohodak i dobit, država sebi nije obezbijedila drugi procenat prihoda. Ipak, država je notarima povjerila javna ovlaštenja i dala ekskluzivitet, odnosno monopol, dok advokatima nije. Građani se mogu i sami braniti na sudu, ali sami ne mogu sačiniti ugovor.

Notara je u FBiH nešto više od stotinu, dok je advokata nekoliko stotina.

Nema potrebe govoriti o enormnim zaradama notara koje su svima poznate, ali vrijedi podsjetiti na činjenicu da notari, kojima je povjereno javno vršenje ovlaštenja, prema našim saznanjima, nerijetko krše propise i to posebno one iz radnog zakonodavstva.

Sve ove, ali i mnoge druge činjenice, cijenio je i Ustavni sud FBiH, kada je Zakon o notarima i preostale pomenute zakone ocijenio neustavnim. Mnogi su sebi dali za pravo da komentarišu te presude i da čak prijete disolucijom zemlje ako se notarima oduzme nadležnost.

Izuzetno je važno naglasiti da se radi o važnoj materiji posebno kada je riječ o pravnoj sigurnosti i stranim ulaganjima, međutim, stalna lobiranja, pristrasan odnos institucija i određenih politika, prijete da potpuno uruše sistem prometa nekretnina u FBiH, te da stvore potpuni pravni haos, a sve radi ličnih interesa i bogaćenja.

Kompletan ovaj proces većina advokata nijemo posmatra i prepušta da glavnu riječ vode notari, dok se nadležne institucije nisu uključile u onoj mjeri i na onaj način na koji su trebale.

Predloženi tekstovi izmjena i dopuna zakona, a koje je predložila Vlada FBiH, predviđaju solemnizaciju isprava umjesto dosadašnje obavezne notarske obrade. Protiv solemnizacije su stali zastupnici u Parlamentu FBiH a otpor predvodi DF, jer bi to građanima samo otežalo, dok, sa druge strane, notari snažno lobiraju za solemnizaciju, jer će im to donijeti mnogo veću zaradu nego puko ovjeravanje isprava. Kao glavni argument navode potrebu očuvanja jedinstva pravnog sistema u državi, što apsolutno nije tačno, jer će se i sa uvođenjem solemnizacije sistem narušiti i neće biti jednak, a pitanje je hoće li solemnizirane isprave biti priznavane u RS i Brčko distriktu BiH. Kao što je i pitanje da li će postojeći zakoni o notarima u RS i Brčkom ostati u postojećem obliku.

Najbolje rješenje za postojeću situaciju jeste sveobuhvatan i sistemski pristup Federalnog ministarstva pravde izradi novih sistemskih zakona koji bi sve ove oblasti uredili na jedan pravedan, siguran i efikasan način.

DEBLOKADA.COM