Kada je Jasni trebao SBB, nisu joj smetale njihove uvrede da je Nijaz Duraković pokušao podijeliti BiH

– Imam potrebu da se javno obratim i obznanim da neću glasati za smjenu aktualne Vlade Kantona Sarajevo, da izlazim iz SBB-a te da ostajem nezavisna zastupnica, obznanila je 13. januara Jasna Duraković, zastupnica u Skupštini Kantona Sarajevo.

U nastavku se Duraković pozvala i na svoj oca, uvjeravajući javnost da bi i on bio pobornik Vlade KS koju čine NiP, SDP, Naša stranka i NBL.

– Ne mogu podržati izdaju naših obećanja i dogovora ni po koju cijenu, pogotovo kada je riječ o jednoj ovako pozitivnoj priči kakva je sa Vladom Kantona Sarajevo. Time bih na najgrublji način izdala i moralnu, i odgojnu, i političku i svaku drugu ostavštinu mog rahmetli oca dr. Nijaza Durakovića, koji nije htio popustiti ni pred mnogo težim izazovima. To je razlog i što neću vratiti mandat, koji sam svojim imenom i prezimenom zaslužila na proteklim izborima, napisala je Jasna Duraković.

U nekoliko redova na Facebook profilu Jasne Duraković nalaze se broje kontradikcije koje su vidljive ako se vratimo u arhive političkog života BiH i onda ih uporedimo sa aktuelnim dešavanjima.

Krenimo od pristupa Jasne Duraković SBB-u. I pored brojnih lijevo orijentiranih stranaka, poput SDP-a i DF-a, izabrala je SBB koji se nalazi na desnom centru političkog spektra. Zanemarujući analize datog trenutka i ponašanja ovih stranaka u tom vremenu a promatrajući njihove predznake, jasno je da je Jasna Duraković već tada izdala i političku i ideološku ostavštinu njenog oca, predsjednika SDP-a i člana ratnog Predsjedništva RBiH.

A onda najgore. Bio je 15. mart 2017. kada je SBB izdao saopćenje za javnost u kojem govore da je Bošnjački sabor imao za cilj uspostavljanje “feudalne fildžan državice”.

– Nije moglo ni 1993. godine, u Holiday Inn-u, kada se utemeljivač SBB-a i tada suprostavio samozvanom Bošnjačkom saboru, saopćio je SBB.

Ako se zna da je dr. Nijaz Duraković aktivni učesnik ovog okupljanja bošnjačkih intelektualaca, jasno je da je Jasna zanemarila ove uvrede na račun svoga oca. U tim uvredama, pored stotina drugih, etiketiran je dr. Duraković jer je optužen za pokušaj podjele BiH, a i njegovo bošnjaštvo i intelektualnost je opisana kao “samozvano”. Preko njih je prešla u potrazi za što boljim pozicioniranjem na stranačkoj listi za izbore 2018. Tada Jasna Duraković nije marila za “moralnu, i odgojnu, i političku i svaku drugu ostavštinu svog rahmetli oca”.

Već u septembru 2017. opet izjave predsjednika SBB-a Fahrudina Radončića koje nisu zasmetale Jasni Duraković. Voditelj Mato Đaković ga je u emisiji RTRS-a upitao da li je 1993. pravljena muslimanska Bosna i Hercegovina.

– Izetbegović je ’93. u Holiday Innu napravio neki fantomski Bošnjački sabor koji je podržao tu ideju. Onda je u opkoljenom Sarajevu došlo do velike pobune bošnjačkih, ali i velikog dijela srpskih i hrvatskih intelektualaca da je to suludo. Pod tim pritiskom došlo je do korekcije bošnjačke politike da ne ide u pravcu podjele zemlje nego u pravcu reintegracije Bosne i Hercegovine, rekao je Radončić u emisiji.

Jednostavnom analizom rečenog, vidi se nekoliko optužbi na račun svih, pa i Nijaza Durakovića. Jasni Duraković tada nije zasmetalo što se bošnjaštvo i intelektualnost njenog oca nazvano “fantomskim”. Radončić je ponovio da su učesnici podržali ideju o podjeli BiH iako je historijska činjenica da su sabornici većinom glasova odbacili bilo kakvo rastakanje BiH. Čak je i njihovo opredjeljenje i očuvanje jedinstvene BiH, Radončić prebacio na sebe i srpske i hrvatske intelektualce. Dakle, Nijaz Duraković i njegove kolege sa Bošnjačkog sabora su htjele pocijepati BiH bez obzira što su taj plan odlučno odbacili, stajalo je u optužbama.

Pored svega toga, Jasna Duraković je ušla u SBB. Nije joj smetalo ovo blaćenje ličnosti i djela Nijaza Durakovića. Bilo je to vrijeme unutarstranačkog pozicioniranja za predstojeće izbore. Zauzela je visoku poziciju na SBB listi za Skupštinu KS.

Po izlasku iz SBB-a 2020. i distanciranja od ove stranke, na horizontu su neki novi interesi Jasne Duraković. Mediji spominju različite razloge za njenu podršku Vladi KS, ali ih nećemo razmatrati jer su duboko privatnog karaktera.

I aktuelni trenutak pokazuje upitnost stavova iz Facebook obraćanja Jasne Duraković. Na pitanje da li bi dr. Nijaz Duraković bio uz stranke čija rukovodstva inaďžijskom politikom pomažu da Srebrenica na izborima 2020. dobije negatora genocida, jasan je odgovor. Upravo te stranke koje žele probosanski blok podijeliti u Srebrenici, čine vladu za koju Jasna Duraković kaže da je “pozitivna priča”. Vjerovatno je negativan odgovor i na pitanja da li bi profesor Duraković izabrao velikosrpsku Banjaluku umjesto Mostara, da li bi učestvovao u ludorijama koje izvodi “pozitivna priča” htijući još koji dan ostati na vlasti.

Status Jasne Duraković na društvenim mrežama, izazvao je mnoge pozitivne rekacije, i to jeste činjenica. Međutim, da li bi tako bilo da je zaboravna javnost u BiH imala na umu da ga je ona, pozivajući se na njegovo naslijeđe, višestruko izdala? Najizraženije je to bilo kada je pristupala SBB-u u vrijeme kada su iz te stranke i od njenog predsjednika dolazile uvrede i neistine o dijeljenju BiH, fantomskom bošnjaštvu i intelektualnosti koje su se odnosile i na Nijaza Durakovića.

DEBLOKADA.COM

 

Preporučujemo:

SAMOMRŽNJA KAO NAJDRAŽA DISCIPLINA! Kako su ahmedije iz Doboja zasjenile Vulina, Viktoriju, kralja