Inzku upućen apel za usvajanje zakona o zabrani negiranja genocida

Društvo za ugrožene narode, udruženja preživjelih i organizacije civilnog sektora iz Bosne i Hercegovine, uz podršku Christiana Schwarz-Schillinga i njemačke fondacije „Heinrich Böll“, uputili su apel visokom predstavniku za Bosnu i Hercegovinu Valentinu Inzku da se najhitnije usvoji zakon o zabrani negiranja genocida i glorifikacije ratnih zločinaca u Bosni i Hercegovini.

– Prije otprilike godinu dana, kad je Peteru Handkeu dodijeljena Nobelova nagrada za književnost, oštro smo protestirali protiv njegovog negiranja i umanjivanja srpskih ratnih zločina i genocida u Srebrenici. Zajedno s majkama Srebrenice i preživjelim zatvorenicima koncentracijskih logora iz Bosne, koji ne dopuštaju da se ratni zločini i genocid tek tako poreknu i zaborave, izrazili smo ogorčenje zbog negiranja  genocida, koje je rašireno u Republici Srpskoj i Srbiji. Skrenuli smo i pozornost na činjenicu da je ovo poricanje ušlo u diskurs i mainstream na evropskoj razini i da može nanijeti ozbiljnu štetu poslijeratnim generacijama i mladim ljudima širom svijeta – saopćeno je iz Društva za ugrožene narode.

Podsjetili su Inzka da “brda i livade oko nekadašnjih takozvanih zaštićenih zona Ujedinjenih naroda u Bosni i Hercegovini pokriveni su desecima tisuća nadgrobnih spomenika, te da samo u Srebrenici još uvijek se traži više od 1.000 žrtava, a lokacije mnogih masovnih grobnica i danas su nepoznate”.

Kako su kazali, u zemlji u kojoj se, 25 godina nakon završetka rata, institucije nazivaju po glavnim osuđenim ratnim zločincima poput Radovana Karadžića, u kojoj spomen-ploče veličaju osuđenog bivšeg generala Ratka Mladića i u kojoj se podižu provokativni spomenici na “etnički očišćenim” područjima Republike Srpske u čast “palih srpskih boraca”, ne može biti razračunavanja s prošlošću i pomirenja. Stalne prijetnje Republike Srpske da se odcijepi od Bosne i Hercegovine su nepodnošljive i neprihvatljive.

– Međunarodna zajednica mora se usprotiviti destabilizaciji i secesiji i najoštrije osuditi takve napore. Negiranje genocida mora se zaustaviti prije članstva Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji i  pristupanja NATO-u. Iako su SAD u januaru 2017. godine stavile na listu nepoželjnih  bivšeg predsjednika Republike Srpske,  Milorada Dodika, i neke njegove stranačke kolege zbog njihove destruktivne politike prema Bosni i Hercegovini, zemlje Evropske unije, unatoč brojnim apelima, nisu slijedile taj primjer – navodi se.

Ističu da ohrabruje činjenica da je nakon potpisivanja izvornog američkog zakona 2012. godine, za vrijeme bivšeg predsjednika Obame, 10. decembra ove godine, na dan ljudskih prava i na 72. godišnjicu Opće deklaracije o ljudskim pravima, konačno i na teritoriji Evropske unije donesena Uredba (po uzoru na američki “Magnitsky act“) koja predviđa sankcije za kršenje ljudskih prava.

Institucijama i osobama koje krše ljudska prava, koje su optužene za genocidne zločine, mučenje ili  samovoljna hapšenja, u budućnosti se može zabraniti ulazak u EU. Njihova imovina u inozemstvu bit će zamrznuta, a pristup bankovnim računima bit će blokiran.

Za Bosnu i Hercegovinu zakon o zabrani negiranja genocida i glorifikacije ratnih zločinaca bio bi još važniji korak bitan za stabilnost zemlje i budućnost sljedećih generacija. Kako se navodi u apelu, godinama zastupnici iz Republike Srpske i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) blokiraju donošenje takvog zakona u Parlamentu Bosne i Hercegovine, te nema drugog načina nego iskoristiti bonske ovlasti na koje imate pravo i konačno nametnuti zakon. Podrška EU i međunarodne zajednice preživjelim žrtvama više ne smije izostati.

– Još smo uvjereni da je moguć miran suživot između različitih naroda u Bosni i Hercegovini. Prije rata, Bosna i Hercegovina je bila „mala Evropa“ koja bi, zahvaljujući svom multireligijskom, multikulturnom i multietničkom sastavu, mogla biti primjer mnogim zemljama svijeta. Molim Vas, nemojte nas razočarati – zaključeno je u apelu.