Deset godina digi.ba radi na digitalnom očuvanju kulturnog naslijeđa

Udruženje za digitalizaciju i informatizaciju kulturne baštine digi.ba ove godine obilježit će deset godina od kako su okupili vrhunske eksperte iz oblasti kompjuterske grafike, informatike, kulture, kulturnog menadžmenta, kulturnog turizma i marketinga te glumce, režisere i scenariste kako bi u virtualnoj stvarnosti zauvijek spasili bogato kulturno-historijsko naslijeđe Bosne i Hercegovine i otrgnuli ga od zaborava.

Bosna i Hercegovina je zemlja u kojoj se vjekovima susreću različite etničke i vjerske posebnosti stvarajući sklad jedinstva u razlikama, a svaka od njih iza sebe ostavila je kulturno bogatstvo. U proteklim ratovima mnogi objekti su oštećeni ili potpuno uništeni, ostale nagriza zub vremena, dok neopipljivo kulturno naslijeđe kao što su narodne priče, pjesme, običaji i zanati polako nestaju iz sjećanja.

Stoga će digitalizacija, virtuelna rekonstrukcija i multimedijalna prezentacija omogućiti zaštitu objekata i elemenata kulturnog naslijeđa i njihovo oživljavanje u svijesti ljudi te će kreirani digitalni sadržaj ostati budućim generacijama i ako stvarni objekti potpuno nestanu.

Ideja o formiranju organizacije za digitalizaciju nastala je još sa realizacijom prvih projekata o digitalizaciji kulturne baštine u BiH koje su realizirali Elektrotehnički fakultet u Sarajevu i Sarajevska škola za nauku i tehnologiju, u saradnji sa 5D-CADD d.o.o. Sarajevo i institucijama kulture u BiH.

Udruženje se, između ostaloga, bavi virtuelnom rekonstrukcijom, multimedijalnom prezentacijom, digitalizacijom i izradom projekata iz oblasti digitalizacije kulturnog naslijeđa, programiranjem i izradom interaktivnih aplikacija te 3D modeliranjem i animacijom.

Brojni su projekti već iza njih, ispričala je u razgovoru za Fenu profesorica na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i predsjednica Udruženja za digitalizaciju i informatizaciju kulturne baštine digi.ba Selma Rizvić, a posljednji koji su javnosti predstavili bila je aplikacija Bitke na Neretvi.

Napomenula je da je teško izdvojiti dva ili tri najznačajnija projekta urađena u posljednjih deset godina, ali oni koji su imali evropsku vidljivost su: izložba “Ključevi Rima”, projekat urađen u okviru transnacionalne mreže virtualnih muzeja te projekat u okviru Horizon 2020 “I-MARE CULTURE”.

No, mnogo je projekata urađeno potpuno besplatno, kao što su projekti iz historije agresije na BiH poput digitalne izložbe “Opsada Sarajeva” iz Historijskog muzeja BiH te “Sarajevski ratni tunel”.

– Sada imamo virtualni prolaz kroz tunel kojim više nije moguće proći jer je zatvoren nakon rata, ali virtualna realnost može dočarati kako je to nekada izgledalo – pojasnila je Rizvić, dodajući da je urađeno i nekoliko virtualnih sadržaja za muzeje te projekt starih zanata.

Pojašnjava da u idealnim uvjetima izrade projekta Udruženje ima osiguran budžet na osnovu kojeg planira ekipu, a sve počinje od ideje, scenarija i režije. Potom se radi snimanje u 360 videa, snimanje glumaca na zelenom ključu, 3D modeliranje, grafički dizajn, komponira se muzika i na kraju se sve spoji u jedinstvenu priču.

Trenutno su u fazi izrade četiri projekta. Radi se još jedan muzej u okviru projekta “Zanimljivi muzeji”, urađena je Jablanica, a u fazi izrade je Nikšić, arheološki lokalitet iz prahistorijskog doba. Radi se i na drugom dijelu projekta rimskog naslijeđa Balkana s nove četiri lokacije, a tu je i projekt digitalizacije stećaka za Global digital heritage (Globalno digitalno naslijeđe).

– Sada razmatramo i prijedlog da s grupom istraživača nastavimo projekt “Disitent” koji je vezan za neslaganje s komunističkim režimima u doba Hladnog rata – kazala je Rizvić.

Suosnivač Udruženja i član Upravnog odbora Dino Selimović kazao je za Fenu da je BiH izuzetno bogata kulturnim naslijeđem, ali je bila izložena raznim ratovima, napadima i uništavanju objekata čemu smo bili svjedoci i u posljednjoj agresiji kada je veliki broj kulturno-historijskih objekata širom BiH uništen i zapaljen, a nisu postojali nacrti i arhitektonski spisi pomoću kojih bi se mogla uraditi adekvatna rekonstrukcija.

– Stoga je potreba za digitalnim očuvanjem naslijeđa BiH jedan od prioriteta. Pri osnivanju Udruženja namjera je bila i da se BiH poveže s Evropom i brendovima prisutnim u svijetu kada su u pitanju virtualni muzeji, proširena stvarnost i sve nove tehnologije te je u posljednjih deset godina realizirano na desetine projekata – kazao je.

Potencijal vide u razvoju kulturnog turizma odnosno digitalnom predstavljanju svega onoga što BiH ima s ciljem promocije države kao kulturno turističke destinacije.

Nekoliko virtualnih obilazaka urađena su pod režiserskom palicom Ahmeda Imamovića koji je za Fenu rekao da se u ovom slučaju koriste druga sredstva jer kada se radi u pozorištu ili na filmu koriste se različita rediteljska sredstva, a digi.ba je otvorio novo interesantno područje.

– Mnogo smo eksperimentirali s virtualnom realnošću i ambijentom 360 stepeni što je meni kao reditelju bio veliki izazov. Osjećate se kao pionir jer su svuda u svijetu to pionirski koraci, ljudi istražuju jer virtualna realnost nema svoju zakucanu sintaksu – kazao je Imamović.

Kaže da ne zna da li će virtualna stvarnost doživjeti sudbinu kao što je film ili će imati drugu primjenu u dokumentarnom, turističkom ili svijetu video-igrica, ali kaže da je jedan od reditelja koji zapravo istražuje da li je moguće pričati priču i napraviti igranu formu u tom digitalnom okruženju.

Napominje da mu rad s Udruženjem digi.ba pričinjava zadovoljstvo jer nikada nisu u pitanju komercijalni projekti koji mogu opterećavati, nego je uvijek prisutna ugodna atmosfera iako je u rad uključen veliki broj ljudi, a hronični nedostatak novca se dobro kompenzira kroz angažiranost ekipe.

Imamović je posebno naglasio da je kultura sjećanja važna jer živimo u turbulentnoj zemlji koja je posljednjih 200 godina neka vrsta otvorene rane, ali ga zabrinjava trend koji poziva da se zaboravi prošlost zbog čega je važno da kultura sjećanja opstane i da se u to ozbiljno investira jer je to odgovornost prema pokoljenjima koja dolaze.

U nekoliko projekata svoj glumački doprinos dala je bh. glumica Selma Alispahić koja za Fenu kaže da joj je rad na ovim projektima bio ulazak u jedan potpuno drugačiji svijet koji je za glumca veliki izazov.

– Imate dojam da radite sve ono što inače radite u pozorištu i na filmu, ali kada pogledate rezultate koji naprave ljudi iz digi.ba onda se stvarno iznenadite i shvatite da ste ušli u jedan potpuno drugačiji medij – pojasnila je Alispahić.

Sa digi.ba radila je na tri ili četiri projekta i bilo joj je, kaže, veliko iznenađenje kada je kroz VR naočale vidjela sebe u prirodnoj veličini pored sebe, a imala je osjećaj da je fizički u prostoru i vremenu o kojem se govori.

Radila je na projektu Rimsko naslijeđe Balkana gdje se našla u prostoru gladijatorske arene i bio je to povratak u prošlost gdje su se mogli vidjeti predmeti, ljudi i zgrade zbog čega je to posebna vrsta realnosti gdje glumac mora još više paziti na svoj zanat.

– Zato jer se tu zahtijeva preciznost, čistoća izraza, bez suvišnih pokreta i emocija i vrlo je zanimljivo u zanatskom smislu – kazala je Alispahić.

Ocijenila je da su ovakvi projekti spas za budućnost jer se otvaraju vrata u obrazovnom smislu za generacije koje dolaze, a obrazovanje mora ići u korak s vremenom budući da dolaze generacije koje traže virtualnu realnost.

Svi ovi projekti, istaknuli su sagovornici, važni su s dva aspekta – prvo radi digitalne arhive koja ostaje za slučaj neke nesreće, da se unište ostaci objekata koji sada postoje ili su vidljivi, a drugo, važno je sa stanovišta kulturnog turizma jer te aplikacije privlače posjetioce u BiH i uče ih o bh. kulturnom naslijeđu.

 

1+