SPECIJALNI ZADACI! Znate li da je Kojović bio u ekipi koja je uhvatila Saddama?

Na dan 13. decembar 2003. u operaciji “Crvena zora”, u svojoj državi, od američke vojske, uhapšen je dugogodišnji američki saveznik na Bliskom istoku, Saddam Hussein. Sve o navedenom hapšenju, manje – više, zna cijeli svijet. Mnogi su, pa i sami Amerikanci, u godinama koje su uslijedile shvatili da motiv agresije na Irak, hapšenje i smaknuća Husseina, nije bilo „oružje za masovno uništenje“. Međutim, to je posebna tema.

Ono što je bosanskohercegovačkoj javnosti malo poznato, iako se svojevremeno, tačnije 11.01.2008. godine u kolumni za „BH Dane“ lično pohvalio (slike u prilogu), jeste to da je Predrag Kojović napravio fotografiju neurednog Husseina u momentu njegovog hapšenja. Hvalio se i drugim europskim novinarima, međutim, od kada je dobio novi zadatak, to jeste, od kada je ušao aktivno u politiku, tu temu nije više nikada spomenuo. Na naslovnoj fotografiji su još dva dokaza da je Kojović radio na visokosofisticiranim zadacima u Iraku. Ne čudi, jer kako će glasačima od kojih traži povjerenje objasniti da je baš on odabran da fotografiše taj momenat. Mnogo je toga čudnog oko Predraga Kojovića, pa krenimo redom.

Prema njegovoj zvaničnoj biografiji Predrag Kojović je rođen 1965. godine u Travniku, a 1988. godine je diplomirao na Pravnom fakultetu u Sarajevu. Iako pravnik, odmah je započeo svoju novinarsku karijeru. Do ‘93. godine je radio kao novinar u Bosni i Hercegovini, a od ‘93. do 2010. godine – kada je postao zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo, postoji velika rupa u njegovoj biografiji – navedeno je samo da je kao novinar Reutersa radio po cijelom svijetu.

Kakav je bio novinar, tih par godina bio Kojović? Prema svjedočenju Senada Avdića, osnivača i urednika „Slobodne Bosne“, dan nakon što je Avdić `91. godine objavio tekst i pitao prema kome su uperene cijevi oko Sarajeva, Kojović je kao novinar i reporter Jutela napravio prilog kojim je odbacio svaku sumnju i predstavio tenkovske cijevi kao dio vježbe JNA. Nakon toga, u aprilu ´92 godine, Kojović je bio jedan od organizatora „antiratnih protesta“ u Sarajevu. Ni dan-danas se ne zna da li je to zaista bio naivni građanski pokušaj spašavanja mira ili `pak kontraobavještajna manipulacija narodom kako bi se srušila legalno izabran vlast. Prosudite sami. „Protestna“ kolona je krenula iz naselja Dobrinja, a završila na Marijin dvoru ispred zgrade Skupštine Republike Bosne i Hercegovine. Mnogi su nosili Titove slike i zastave SFRJ i uz pozivanje davno preminulog predsjednika, tražili ostavku legalne vlade. Protestanti su nakon toga ušli u zgradu Skupštine, gdje su kao „Svenarodni parlament“ raspravljali o tome kako prevazići krizu i zaustaviti rat. Izviždano je obraćanje predsjednika Alije Izetbegovića, a predsjednik Vlade Jure Pelivan daje ostavku. Predsjedništvo je prihvatilo ostavku zbog pritiska “Svenarodnog parlamenta”, koji se sastojao od neformalne skupine građana, koja je željela osnovati “Svenarodnu vladu”. Od JNA su zatražili zaštitu građana i njihovih života, osiguravanje mira u Sarajevu, razoružavanje i protjerivanje svih paravojnih formacija. Nisu dugo čekali odgovor, na njih su pucali pripadnici srpskih paravojnih jedinica iz hotela Holiday Inn, u kojem je bilo sjedište kriznog stožera Srpske demokratske stranke. Pet ljudi je poginulo, a 30 ranjeno. Među ubijenima bile su studentice Suada Dilberović i Olga Sučić.

Kao novinar Soroševog Reutersa, 1993. dobio je dozvolu za ulazak u logor koji je za bošnjake organizovao HVO. Ko još pušta novinare u logor, kakva je priča snimljena iz logora, gdje je i da li je emitovana – do danas nije poznato. Nakon 1993. godine, Kojović navodno odlazi u SAD i informacije o njegovom djelovanju u tom periodu su nepoznate.

Nakon 15 godina, javnost ponovo ima priliku čuti za Kojovića – tada novinara „BH dana“, a koji je navodno povrijeđen prilikom napada na Queer festival (homoseksualni festival) koji je održan u Sarajevu za ramazan. Taj napad je u europskoj i svjetskoj javnosti poslužio kao sredstvo za širenje islamofobije prema Bosni i Hercegovini i njenom većinskom stanovništvu.
Na izborima 2010. je izabran za zastupnika u Skupštini Kantona Sarajevo i delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije, a isti rezultat je ponovio i 2014. godine. Izabran je za predsjednika Naše stranke na Trećem kongresu održanom u maju 2015. godine. Na Općim izborima 2018. osvojio je mandat u Predstavničkom domu državnog Parlamenta.

Od mostarskih logora i Soroševog Reutersa, preko iračkih potjera za najtraženijim čovjekom na svijetu i „oružjem za masovno uništenje“, pa do Parlamentarne Skupštine Bosne i Hercegovine. Postavlja se opravdano pitanju, ko je, zapravo, Predrag Kojović?

(Tekst čitatelja Deblokade)

DEBLOKADA.COM