Ustavni sud RS-a prihvatio veto Bošnjaka i Hrvata na Zakon o uzurpacijama

Vijeća za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske prihvatilo je danas zahtjeve klubova delegata bošnjačkog i hrvatskog naroda u Vijeću naroda RS-a za utvrđivanje povrede vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnog bošnjačkog i hrvatskog naroda u vezi sa Zakonom o uzurpacijama i dobrovoljačkim kompetencijama.

Taj zakon je Narodna skupština RS-a izglasala na sjednici 28. novembra 2019. godine.

Predmet odlučivanja Vijeća bilo je pitanje prihvatljivosti navedenih zahtjeva, odnosno postojanje uslova za meritorno raspravljanje i odlučivanje o tome da li je osporavanim Zakonom došlo do povrede vitalnih nacionalnih interesa bošnjačkog i hrvatskog naroda.

-Odlučujući o prihvatljivosti zahtjeva, Vijeće je utvrdilo da su u konkretnom slučaju predmetni zahtjevi prihvatljivi s obzirom na to da je provedena procedura za zakone koji se odnose na vitalni nacionalni interes, kao i da su ispunjene ostale procesne pretpostavke za meritorno odlučivanje o zahtjevu – naveli su iz Ustavnog suda.

Vijeće će meritornu odluku o zahtjevu donijeti u Ustavom određenom roku u narednih 30 dana.

Klub delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS-a pokrenuo je postupak zaštite vitalnog nacionalnog interesa na Zakon o uzurpacijama i dobrovoljačkim kompetencijama, jer smatraju da bi stupanjem na snagu tog zakona praktični bila onemogućena restitucija zemljišta koje je bespravno oduzeto u periodu do 6. aprila 1941. godine, odnosno pod određenim pretpostavkama i na zemljištu oduzetom do 31. decembra 1955. godine.

-Nesporno je da je u tom periodu, od strane tadašnjih režima, u pravilu bez adekvatne naknade, oduzimano zemljište, čiji su raniji vlasnici i njihovi nasljednici u značajnom broju bile osobe bočnjačke nacionalnosti – upozorili su iz ovog kluba.

Primjena ovog zakona, bez prethodnog donošenja i provedbe propisa o restituciji, dovest će do povrede vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda, te zbog toga smatraju da ne treba dozvoliti njegovo stupanje na pravnu snagu.

Ukazuju da zakon diskriminira Bošnjake, a time vrijeđa njihov vitalni nacionalni interes posebno u dijelu koji govori da se neće priznati pravo vlasništva na zemljištu koje je uzurpirano prije 31. decembra 1955. godine “u slučaju da je to zemljište uzurpant napustio, odnosno da njegovo boravište nije u RS”, kao i u djelu koji se odnosi na dobrovoljačke kompetencije.