Ako Dodik naruši ustavno uređenje BiH, da li će ostati bez zapadnog dijela RS?
Deblokada ekskluzivno otkriva kako bi se mogla razvijati situacija ukoliko dođe do kršenja ustavnog poretka Bosne i Hercegovine. Milorad Dodik već je napravio neke korake ka rušenju države BiH a najavio je nastavak djelovanja u tom pravcu.
Prva stvar koja je „potrebna“ je da vlasti RS pokažu da državni zakoni ne vrijede na području ovog entiteta. Ukoliko bi Tužilaštvo BiH ili SIPA bili spriječeni da djeluju u RS i time se dokazalo da država ne funkcioniše u smislu suverenosti i djelotvornosti njenih zakona i institucija koje ih provode, to bi bila tačka koja bi značila da se pokreću drugi zaštitni mehanizmi. Jedan od njih je vraćanje na ustav Republike Bosne i Hercegovine. Proglašavanjem vraćanja njegove važnosti, snage koje se vežu uz ovo uređenje ne bi se odlučile na ovaj korak ukoliko ne budu prisiljene na to. To znači da bi njihovo djelovanje bilo isključivo reaktivno i iznuđeno.
Dodikovo rušenje postojećeg stanja bi dalo legitimitet suprotnom djelovanju, u cilju uspostavljanja ustavno-pravnog poretka RBiH. Patriotske snage bi Brčko i zapadno od njega, dakle zapadni dio RS, pokušale vratiti pod svoju kontrolu. U ovom svjetlu treba spoznati i ponašanje predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića. Koliko smo u pravu, pokazuje i sastanak Bakira Izetbegovića i Čovića u trenutku kada se Dodik toliko osilio da je na pragu rušenja države. Ova usputna vijest o njihovom susretu možda je jedan od najpresudnijih dijelova za shvatanje ukupnog mozaika. Upravo je prethodnih sedmica Čović utišao svoj glas jer je po instrukcijama zapadnih sila, prije svega Sjedinjenih Američkih Država, i njemu i hrvatskom bloku dato do znanja da Hrvati u BiH ne trebaju biti uz Dodika.
Tako bi Krajina, Srednja Bosna, dijelovi Hercegovine, Sarajevo i područja oko Tuzle bili usmjereni ka ovladavanju zapadnim dijelom RS. S jedne strane više od milion Bošnjaka i Hrvati koji im ne odmažu, ali i ne pomažu Dodiku, a s druge strane Hrvatska koja je u međunarodnim okvirima već pristala da RS-u ne ustupa nikakav koridor za doturanje pomoći iz Srbije, bila bi bezizlazna situacija za secesioniste u Banjaluci, Doboju, Prnjavoru, Prijedoru, Mrkonjić Gradu… Snage koje predstavljaju RBiH bi u tim dijelovima RS uspostavile novi državni poredak a koji bi se odnosio na institucije vlasti, bez odmazdi civilnom stanovništvu.
S druge strane, istočni dio RS bi u ovom razvoju događaja ostao netaknut. Njegovo integrisanje bi sačekalo neku novu historijsku priliku. To što bi ostalo od RS bi se vjerovatno u novim i poremećenim regionalnim odnosima pokušalo pripojiti Srbiji. No, i tu postoji nekoliko faktora koji bi to mogli zaustaviti. U tom procesu bi najviše pomogli Turska i SAD. Različitim pritiscima, prije svega ekonomskim, spriječili bi Srbiju da prihvati formalno sjedinjenje sa ostatkom RS, ovim koji je naslonjen na nju.
Ipak, najveća bojazan je status Bošnjaka u tom dijelu RS, prije svega u Goraždu, ali i Bratuncu, Srebrenici i okolini Bijeljine. No, u slučaju narušavanja ljudskih prava tih Bošnjaka, njihovih života i imovine, računa se da ne bi bili toliko ugroženi kao u periodu 1992. – 1995. godina. Ključni razlog je što bi predstavici ostatka RS računali na status svog stanovništva koje će biti u zapadnom, izgubljenom dijelu ovog entiteta.
Ovaj tekst ne poziva na rušenje Ustava BiH, niti na sukobe. Tekst je logička analiza, zasnovana i na pojedinim informacijama, i set zaključaka o dešavanjima koja bi izvjesno uslijedila ukoliko već dođe do nepopravljivog rušenja trenutnog ustavnog poretka u BiH.
DEBLOKADA.COM
