Možemo uraditi zamišljeno

EKONOMIJA

SANSKI MOST: Enes Kobašlić bilježi dobar urod: Vatrom grijao voćke

Iako je ova godina izuzetno nepovoljna za voćarstvo na području Unsko-sanskog kantona, Enes Kobašlić, koji posjeduje jedan od najvećih voćnjaka na tim prostorima, očekuje dobar urod jabuke, kruške i šljive.

Ističe kako to može zahvaliti geografskom položaju njegovog voćnjaka, na području sela Fajtovci, u blizini Sanskog Mosta, ali i primjeni određenih zaštitnih i agrotehničkih mjera u uzgoju voća.

“Nepovoljno vrijeme tokom maja te obilje kiše u vrijeme kada se voće trebalo oprašivati uzrokovali su lošu godinu u voćarstvu. Bilo je i mrazeva, a ja mogu zahvaliti tome što moj voćnjak ima prirodni zaklon u vidu obližnjih brda. Međutim, to ne bi bilo dovoljno da se nisam protiv hladnoće i mrazeva borio tako što sam loženjem vatre grijao voćke i štitio ih”, kaže Kobašlić za Nezavisne.

Dodaje kako se potom trebalo izboriti s pticama koje su, kao nikad do sada, atakovale na plodove, pri čemu su najviše stradale trešnje te rane sorte šljiva i krušaka. Prema njegovim riječima, ova pojava je uzrokovana nerodnom godinom i time što je u prirodnim staništima bilo mnogo manje hrane za ptice.

“Bilo je zaista puno iskušenja ove godine, koja je započela nepovoljnim vremenskim prilikama. Ipak, vrijeme se kasnije malo popravilo, tako da će urod ovih kasnih sorti biti prilično dobar”, kaže ovaj voćar.

U njegovom voćnjaku su naročito rodile šljive, čiji su plodovi izuzetno traženi na tržištu, pa Kobašlić kaže da će uspjeti prodati cjelokupan ovogodišnji urod.

“Nije loša situacija ni s jabukama, očekujem urod od oko 15 kilograma po stablu, a posjedujem 2.000 stabala. Slično je i s kruškama, a zbog nerodne godine očekujemo dobru prodaju”, kazao je Kobašlić. Ipak, dodaje kako se voćarstvo, nakon prvobitnog zamaha od prije nekoliko godina, sada nalazi u fazi opadanja, te da sve veći broj lokalnih proizvođača odustaje od ove vrste poljoprivredne proizvodnje.

I sam je smanjio broj stabala za oko hiljadu, te se odlučio na sadnju novih kultura kao što je kesten.

“Nema štetočina koje napadaju domaći kesten, jedino treba vremena da on odraste i počne davati plodove. Za njega postoji osigurano tržište i nije zahtjevan za uzgajanje”, kaže Kobašlić.

Dodaje kako, za razliku od mljekarstva i nekih drugih poljoprivrednih djelatnosti na području USK, voćarstvo nije podržano niti stimulisano u dovoljnoj mjeri. Najveći problemi su u tome što su izostali bilo kakvi poticaji za voćare, kao i nelojalna konkurencija uvoznog voća, te nepostojanje osiguranog tržišta za plasman proizvoda. Također, promjenljivi i nesigurni klimatski uslovi te ostali faktori posljednjih godina značajno ograničavaju razvoj voćarske proizvodnje.

“Veliki broj mojih kolega je odustao od voćarstva, mnogi su se preorijentisali ili otišli na rad u inostranstvo. Međutim, ja imam već dosta godina za neki novi početak, tako da ću nastaviti ovu svoju borbu. Inače, voćarstvo je postalo kao lutrija, nikad ne znate šta možete očekivati”, ističe ovaj sanski voćar.