Izetbegović, Radončić, Komšić: Dodik je prešao “crvenu liniju”
Lideri Stranke demokratske akcije (SDA), Saveza za bolju budućnost (SBB) BiH i Demokratke fronte (DF) Bakir Izetbegović, Fahrudin Radončić i Željko Komšić, u zajedničkoj izjavi nakon sastanka u Sarajevu, poručili su da probosanske snage neće sjediti skrštenih ruku povodom toga što je predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik prešao “crvenu liniju” nepoštivanjem institucija i secesionističkim porukama na štetu države Bosne i Hercegovine.
– Prijetnje secesionizmom, najave neustavnih referenduma i druge aktivnosti koje poduzimaju Milorad Dodik, SNSD i druge političke stranke iz entiteta RS odbijanjem da provode oduke Ustavnog suda BiH, predstavljaju grubi nasrtaj na Dejtonski mirovni sporazum, čime se ugrožavaju mir i stabilnost u BiH, ali i cijelom regionu. Na svaku aktivnost koja bude prijetnja teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine odgovorit ćemo snažno i odlučno, svim potrebnim mehanizmima i sredstvima. Niko nikada neće od Bosne i Hercegovine odvojiti niti jedan dio njene teritorije. Bilo kakva aktivnost u tom pogledu može prouzrokovati jedino urušavanje mira postignutog u Dejtonu – navedeno je u zajedničkoj izjavi lidera triju stranaka, koju je novinarima nakon sastanka predočio predsjednik SDA Bakir Izetbegović.
Trojica lidera su poručili predstavnicima međunarodne zajednice, naročito zemljama garantima Dejtonskog sporazuma i Uredu visokog predstavnika u BiH, da je krajnje vrijeme za odlučne korake kako kriza koju je prouzročio Miorad Dodik ne bi eskalirala s nesagledivim posljedicama.
Lideri poručuju da je izostanak reakcije predstavnika međunarodne zajednice koji svojim potpisom garantuju provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma na dosadašnje aktivnosti usmjerene protiv Bosne i Hercegovine ohrabrilo političke snage predvođene Dodikom.
Bakir Izetbegović je, prezentirajući zajedničku izjavu, naveo i da će biti poduzete dodatne diplomatske aktivnosti kako bi vodeći akteri na međunarodnoj sceni bili upozoreni na pogubnost izostanka njihove reakcije na opasnu secesionističku politiku, kao i na posljedice izostanka reakcije koja mora biti odlučnija i konkretnija.
U zajedničkoj izjavi je također navedeno da se od Srbije kao jedne od potpisnica traži striktno pridržavanje Dejtonskog sporazuma, naročito člana 1. u kojem stoji: ”strane će u potpunosti poštovati suverenu jednakost jedna druge, rješavat će sporna pitanja mirnim sredstvima i uzdržati se od bilo kakvih akcija putem prijetnje ili upotrebe sile ili na bilo koji drugi način protiv teritorijalnog integriteta ili političke nezavisnosti Bosne i Hercegovine ili bilo koje druge države”.
Prema zajedničkoj izjavi lidera SDA, DF-a i SBB-a, za građane Bosne i Hercegovine je vrlo znakovita blaga i neuvjerljiva reakcija predsjednika Srbije Aleksandra Vučića kad pred njim i patrijarhom Srpske pravoslavne crkve Irinejom, Milorad Dodik prijeti secesijom i ugrožavanjem Bosne i Hercegovine.
– Ako Vučić zaista poštuje Dejtonski mirovni sporazum, suverenitet i integritet Bosne i Hercegovine, kao što tvrdi, onda Dodiku i svima oko Dodika mora jasno reći da je secesija nemoguća, da se odluke Ustavnog suda moraju poštovati, a institucije države BiH ne smiju blokirati te se i sam, zajedno s drugim zvaničnicima Srbije, ponašati u skladu s tim. Srbija je takvu ulogu preuzela potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma. To podrazumijeva da se konkretno, jasno i nedvosmisleno, iz Srbije uskrati podrška destruktivnoj i secesionističkoj politici koja nije prijetnja samo Bosni i Hercegovini nego miru i stabilnosti u cijeloj regiji, a ne da se bez ikakvog osnova istrajava na prevaziđenom narativu o “ugroženosti Srba i nepravdi cijelog svijeta prema njima”. Takav narativ je bio prisutan i devedesetih godina prošlog stoljeća i svi znamo čime je rezultirao – citat je iz zajedničke izjave.
Trojica lidera su poručili da njihove stranke neće pristati ni na čije ultimatume, ucjene ili pokušaje da se volja jednog entiteta ili jedne politike nametne državi.
Poručuju i da će se odlučno, kroz institucije sistema i svim demokratskim sredstvima, suprotstaviti nasrtajima na državne institucije i daljnjim etničkim podjelama.
Poruka iz zajedničke izjave je i da navedene stranke neće podržati izmjene strukture Ustavnog suda BiH koji je, s međunarodnim sudijama, jednako kao i entiteti, sastavni dio Dejtonskog sporazuma.
Lideri su izjavili da se o izmjeni strukture Ustavnog suda može razgovarati tek kad Bosna i Hercegovina postane članica Evropske unije i NATO saveza, i to u okviru šire ustavne reforme što bi omogućila funkcioniranje BiH bez bojkota i blokada.
Predsjednici SDA, SBB-a i DF-a pozvali su Hrvatsku demokratsku zajednicu BiH da predlaganjem predsjednika Federacije BiH, pokrene proces uspostave nove izvršne vlasti u FBiH, a da se nakon toga povede otvoreni iskren dijalog o izmjenama izbornog zakonodavstva uz poštivanje presude Evropskog suda za ljudska prava.
Lideri očekuju od HDZ-a da se ne svrstava na stranu generatora krize te pozivaju sve bosanske i patriotske političke snage da djelovanjem doprinesu jedinstvenom odgovoru i suprotstave se nasrtajima na državu.
Svi politički akteri u BiH, zajedničkom izjavom SDA, SBB-a i DF-a su pozvani su na striktno pridržavanje Ustava i poštivanje vladavine zakona.
Prema izjavi jednog od učesnika današnjeg sastanka, lidera SBB-a Fahrudina Radončića, Dodiku i politici separatizma je ovim poručeno da postoji “crvena linija” i da Dodik treba da revidira stavove štetne po Bosnu i Hercegovinu.
Lider DF-a Željko Komšić je kazao da je ovo neka vrsta poziva Dodiku da se vrati radu u institucijama BiH jer štetu od njegovih postupaka, povlačenje stranih investitora na primjer, mogu najviše trpjeti građani Republike Srpske.
– Mora se znati dokle se može ići u političkom djelovanju. Institucije BiH nisu nešto o čemu se može pregovarati sve dok su one ustavna kategorija – kazao je također Komšić napominjući da je veliki dio grant novca od već postojećih sporazuma trebalo da bude realiziran u Republici Srpskoj.
Povodom toga što je Milodar Dodik, u pismu predsjedniku Evropskog suda za ljudska prava optužio Komšića kao predsjedavajućeg Predsjedništva BiH za neupoznavanje njega, Dodika, kao člana Predsjedništva, s namjerom kandidiranja međunarodnog člana Ustavnog suda BiH, Željko Komšić je kazao da Dodik “ima pravo da piše”, ali i da je trebalo da čita pravila prema kojima Predsjedništvo BiH ne može ni na koji način zaustaviti proces imenovanja međunarodnog sudije već je za to pitanje nadležan isključivo sud, u skladu s ustavnim normama BiH.
Komšić je na koncu kazao da se Bosna i Hercegovina neće raspasti i nikad neće doći u nemoguću poziciju s početka devedesetih godina.
– Neće biti moguć nikakav separatizam bez odgovora probosanskih snaga ma šta to značilo – kazao je lider SBB-a Fahrudin Radončić napominjući da “crvena linija” u ovom slučaju znači Dodikovo nepoštivanje odluka Ustavnog suda i drugih institucija BiH, kao i njegove secesionističke prijetnje.
– Neće se rušiti institucije BiH, ko se tome nije naučio, naučit će – zaključio je lider SDA Bakir Izetbegović.
Trojica aktera sastanka i potpisnika zajedničke izjave poručili su i da nisu protiv razgovora s Miloradom Dodikom i u aktuelnim prilikama, ali i da su institucije BiH nešto o čemu ne može biti pregovora.