S Bidenom će nestati podrške NVO sektoru koji ide naruku destabilizaciji BiH?
Svijet će se promijeniti nakon što su Sjedinjene Američke Države dobile novog predsjednika. Pogotovo će biti izmijenjene postavke tamo gdje je bila izražena zainteresovanost Joe Bidena. Bosna i Hercegovina je još od početka devedesetih u fokusu ovog iskusnog političara. Njegovo poznavanje situacije u ovom dijelu svijeta, ići će naruku prodržavnim politikama u BiH.
Poznato je da će Biden krenuti putem osnaživanja države i slabljenja svih snaga koje remete njenu funkcionalnost i suverenost. Da li će nova američka administracija biti ograničena samo na uređivanje politika? Kako je i civilni sektor veoma bitan za društvo i državu, sigurno je da će interesovanje Bidena i njegovih saradnika dobaciti i do ovog polja. Nevladine organizacije, one koje imaju utjecaj na društveno-politička kretanja, najvjerovatnije će biti resetovane, ali ne u smislu grubog pritiska na njihov rad. Drugačiji ciljevi će biti pred njih postavljeni ukoliko budu htjele doći do donatorskog novca, a kojeg upravo dodjeljuju SAD na različite načine, direktno i indirektno.
Nova administracija već zna koji je modus operandi civilnog sektora u BiH jer je poznat i unificiran za sve meridijane. U svojoj je deklaraciji dobronamjeran, ali se jasno vidi njihovo favoriziranje određenih politika i ideologija. Utjecajem na javno mnijenje, postaju bitan, nerijetko i presudan faktor u političkim utrkama i pozicioniranjima. Neki analitičari i većina građanstva stava je da u BiH mnoge NVO idu na štetu konsolidacije prodržavnih snaga BiH. NVO preko svojih projekata i medija, uporno izjednačava snage koje su branile BiH i one koje su je napadale. To se ogleda i u fokusu njihovog istraživanja (kritike). Od toliko nivoa vlasti i dužnosnika u BiH, oni tretiraju i kritikuju uglavnom one čija je izborna baza u bošnjačkim sredinama.
Uzmimo za primjer platforme Raskrinkavanje i Istinomjer u vlasništvu UG “Zašto ne” koje vode Srbi Tijana Cvjetićanin i Darko Brkan. Oni se značajnim dijelom oslanjaju na donacije poreskih obveznika iz SAD. Oni su, naprimjer, ispitali da li je neki bošnjački političar istinu rekao kada je ustvrdio da jedan granični policajac pokriva 25 km državne granice. Daleko od fokusa djelovanja ove NVO je to što političari iz RS ne žele prihvatiti dio tereta migrantske krize u BiH. To je čas posla za istraživanje. Konsultuju se ustavi i zakoni i jasno se vidi da su migracije u nadležnosti države. Tim slijedom se dovede do toga da Vijeće ministara BiH i resorni ministar mogu upravljati ovim pitanjem i tako, eventualno, odrediti trase kretanja i mjesta prihvata migranata. To bi dovelo do neospornih pokazatelja nezakonitog i kažnjivog djelovanja političara iz RS. Ali UG “Zašto ne” preko svojih medija to ne čini. Umjesto toga, oni donose istraživanje u kojem ukazuju na netačne medijske natpise i ustvrđuju da “Migranti u Bihaću nisu zapalili kuće u kojima su boravili”. Iza ove manje bitne istine, dolazi poruka da migranti i nisu neki problem. Kakva očita zamjena teza. Nema ili su minimalna ukazivanja na separatističke politike RS-a, a tiču se migranata, ali zato ima analiza medijskih sadržaja čijim se rezultatima relativizira teret migrantske krize koju nosi Krajina.
Ovakvi i ostali mnogobrojni primjeri u svom zbiru jasno pokazuju disbalans od otprilike 75 posto, što su slučajevi kroz koje se ova NVO bavi pitanjima, izjavama i djelovanjem bošnjačkih i ostalih prodržavnih dužnosnika i institucija kojima rukovode. Krivnja i pogrešnost u navedenom procentu uvijek bude u njima. Kao da se namjerno izbjegavaju tretirati izjave, obećanja i teme u kojima bi se pokazala antiustavna, nezakonita i anticivilizacijska pozicija negatora BiH kao zemlje svih naroda i građana. Istraživanje nastavnih planova i program u RS-u i u kantonima u kojima dominiraju hrvatske politike, bila bi nepresušna tema za UG “Zašto ne”. Tu bi bilo pregršt primjera diskriminacije i neistina u nauci. Naravno, dovoljno bi bilo dodati samo jednu stavku u ciljevima djelovanja udruženja/platformi i krenuti u ovo i mnoga druga polja jednonacionalne dominacije.
Ovakva djelovanja destabilizuju prodržavne faktore u BiH te uznemiruju i dijele javnost i građanstvo. U osnovi minimaliziraju i odmiču pažnju sa suštinskih problema u BiH, a to su velikosrpske i velikohrvatske snage. One bi, kao takve, bile vidljive i u specifičnim oblastima koje pokrivaju Raskrinkavanje i Istinomjer, uz uslov da budu srazmjerno tretirane i hrabro primijećene. Ali djelovanje ovih platformi ne daje tu sliku imanentnu BiH više od 30 godina. A borba protiv svih po BiH destabilizirajućih činilaca, jasan je cilj Bidena. Za pretpostaviti je da će borba biti jednostavna, u vidu izostanka finansijske i konsultantske podrške za bosanskohercegovačke izvedbe platformi Raskrinkavanje i Istinomjer.
DEBLOKADA.COM
Zašto je spomenik djeci ubijenoj u opsadi Sarajeva manje vrijedan u odnosu na “vječnu vatru”?
