Varvari su prije 28. godina zapalili Vijećnicu, Šipčić šeta Beogradom

Jedna od najljepših zgrada iz austrougarskog perioda i simbol glavnog grada Bosne i Hercegovine, sarajevska Vijećnica, u kojoj je bila smještena Nacionalna i univerzitetska biblioteka, u pokušaju agresorskog kulturocida i urbicida, zapaljena je prije 28 godina u noći 25. na 26. august. Za uništenje tog hrama kulture, još niko nije odgovarao.

Komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike srpske u tom periodu je bio Tomislav Šipčić. Za četiri mjeseca njegovog komandovanja ubijeno je 138 djece, spaljena je Vijećnica, Zetra, Orijentalni institut, Dom mladih… Ovaj oficir nikada nije procesuiran iako su njegovi nasljednici na toj poziciji pravosnažno osuđeni. Stanislav Galić dobio je doživotnu kaznu zatvora, a Dragomir Milošević je osuđen na 29 godina robije. Šipčić, koji je autor čuvene laži o bacanju sarajevskih Srba lavovima u Pionskirskoj dolini, nalazi se u Beogradu.

Direktor Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH Ismet Ovčina je, prisjećajući se tog događaja, kazao za Fenu da je u te noći izgorjelo oko 90 posto bibliotečnog fonda, oko dva miliona bibliotečnih jedinica.

– Sa pijetetom i poštovanjem, danas se sjećamo ovog dana, naših kolega i kolegica koji su izgubili svoje živote u ratu, ali i blaga kojeg je BiH tog dana izgubila – istakao je Ovčina.

Naglasio je da je sačuvano oko deset posto knjižnog fonda i to uz napore bibliotekara, građana, a posebno sarajevskih vatrogasaca. Posebno je istakao da su sačuvani najdragocjeniji primjerci bh. riznice, rukopisi, inkunabuli, prve štampane knjige, rariteti, grafičke i kataloške zbirke, čije je očuvanje ponos, i naravno, velika odgovornost NUB-a.

– Bez ovih primjeraka, kulturno naslijeđe BiH bi bilo mnogo siromašnije – istako je.

Međutim, iako je agresor pokušao uništiti tu instituciju kulture, Ovčina je naglasio da su specijalne zbirke NUB BiH u julu 2020. godine proglašene nacionalnim spomenikom BiH, čime se iznova potvrđuje značaj i vrijednost te biblioteke za društvo koje grade, a to je društvo bazirano na znanju.

Direktor Ovčina zahvalio je poslovnim partnerima i prijateljima kulture i pisne riječi koji su omogućili da NUB u svom kapacitetu misije kulture, obrazovanja i nauke ponovo ‘ustane’, za dobrobit korisnika kulturne i akademske zajednice, ali i BiH. Posebnu zahvalnost je iskazao hrabrim vatrogascima koji su spašavali fond biblioteke i zgradu Vijećnice u tim apokaliptičnim danima granatiranja i paljenja.

Ovčina je na kraju dodao da je uprkos tom pokušaju uništenja prije 28 godina, NUB danas članica svih meritornih evropskih i svjetskih bibliotečnih asocijacija. Granate koje su pogodile Vijećnicu, prema procjenama stručnjaka, uništile su dva miliona bibliotečkih jednica i cjelokupnu unutrašnjost zgrade.

Živote su tada izgubili članovi NUB-a: Aida Buturović, Adela Leota, Mirko Azinović i Ante Slavko-Kovačić. Za njihovu smrt niko nikada nije odgovarao, kao ni urbicid, kulturocid i bibliocid nad arhitektonskim spomenikom iz Austro-Ugarske. Rekonstrukcija Vijećnice počela je 1996. godine, a obnovljena je i svečano otvorena 2014. godine.