Umjesto da reaguje vojska, bh. vlasti pitanje sječe šume uz granicu šalju u parlament

Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Jasmin Emrić (A-SDA) na sjednici tog doma krajem sedmice aktuelizirao je pitanje sječe šume koju, kako je kazao, vrši preduzeće Hrvatske šume na planini Plješevici, u području bivšeg aerodroma Željava, u blizini grada Bihaća.

Također, premijer Unsko-sanskog kantona (USK) Mustafa Ružnić upozorio je na sporne aktivnosti Javnog poduzeća „Hrvatske šume“, odnosno izvođenje radova šumske sječe uz državnu granicu sa Bosnom i Hercegovinom.

– Sporni radovi šumske sječe se prema terenskim izvještajima i raspoloživim informacijama Šumskog – privrednog društva „Unsko-sanske šume“, ali i na osnovu geodetskih karata mjerododavnih za područje Federacije BiH, djelimično izvode i na teritoriji naše zemlje – na široj lokaciji nekadašnjeg vojnog aerodroma Željava – rekao je Ružnić.

Premijer Unsko-sanskog kantona službenim aktom se obratio za pomoć Predsjedništvu BiH, Vijeću ministara i Uredu visokog predstavnika u BiH.

Poslanik u Predstavničkom domu PSBiH Jasmin Emrić je na sjednici tog doma pitao predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltiju da li je i na koji način Republika Hrvatska obavijestila organe i institucije BiH o sječi šume koju vrši preduzeće Hrvatske šume d.o.o na planini Plješevici, u području bivšeg aerodroma Željava, u blizini grada Bihaća.

Emrić je kazao da je članom 7. stav 3 Ugovora o državnoj granici između BiH i Republike Hrvatske, koji se privremeno primjenjuje od dana potpisivanja 30. jula 1999. godine, određeno da „ugovorne stranke mogu na svom području, u svako doba, obavljati radove predviđene uputom iz stava 1 ovog člana, ali o tome moraju obavijestiti drugu ugovornu stranku najmanje 10 dana prije početka radova“.

– Granica između naše države i Republike Hrvatske na ovom dijelu nije precizno određena niti je vidno označena, te je sporno što su Hrvatske šume jednostrano pristupile sječi šume, bez prethodno označene granice, a što je u nadležnosti Međudržavne komisije za granice – naveo je Emrić.

Očigledno je, dodaje on, da postoji spor oko identifikacije i povlačenja granične crte na ovom području bivšeg aerodroma Željava, jer je članom 2. stav 1 Ugovora utvrđeno da se državna granica između BiH i Republike Hrvatske određuje na terenu putem granice između rubnih katastarskih općina. Napomenuo je da se u konkretnom slučaju radi o katastarskoj općini Baljevac, u gradu Bihaću.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija je, odgovarajući Emriću, kazao da „bilježimo 20 godina od potpisivanja Ugovora o granici između BiH i Hrvatske“, te da je istina da taj ugovor nije ratifikovan i da nisu mogle da se provode sve potrebne radnje kada je u pitanju identifikacija granice.

Napomenuo je da je u ranijem periodu nekoliko godina radio u Komisiji za granice BiH.

– Kada se razgovaralo o granicama, postojale su neke sporne tačke o kojima se razgovaralo, počev sa krajnjeg juga u reonu Neuma, pa do sjevera do Kostajnice. Ali nikada do sada nije se pojavilo pitanje da je sporna granična linija u reonu tog aerodroma – naveo je Tegeltija.

Kaže da je, nakon što je dobio ovo poslaničko pitanje, pokušao da provjeri šta se tu dešava.

Dodaje da se, prema informacijama koje je dobio, Javno preduzeće Unsko-sanske šume obratilo Graničnoj policiji BiH, “da Šume Hrvatske obavljaju radove u tom području, za koje su Unsko-sanske šume procjenjivale da predstavlja njihovu zonu“.

Tegeltija kaže da je organiziran sastanak na kojem su sa strane BiH bili Granična policija i predstavnici JP Unsko-sanske šume, a s druge strane su se pojavili predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova, odnosno Granične policije Hrvatske i Hrvatske šume.

– Kako to uvijek bude kad se utvrđuju granice oko šuma, pokazalo se da onaj ko siječe kaže da siječe u svojoj šumi, a ovaj drugi tvrdi da siječe u njegovoj šumi. Na stolu su bile karte koje je donijelo preduzeće Unsko-sanske šume koje je verifikovala Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove kao valjane granice. Sa druge strane, Hrvatske šume su pokazale karte koje je verifikovala njihova Geodetska uprava Hrvatske. Pokazalo se nepoklapanje granica u jednom dijelu tog područja, odnosno nije se moglo utvrditi zaista ko gazduje tim šumama na tom području – naveo je predsjedavajući Vijeća ministara BiH.

Po njegovim riječima, dogovor je bio da se privremeno obustave radovi, da se definiše to pitanje. Granična policija je putem Ministarstva sigurnosti, ovo pitanje proslijedila Ministarstvu vanjskih poslova BiH, „da kroz note to riješimo sa Republikom Hrvatskom“ i također je proslijedila Komisiji za granice BiH, da pokuša da se identifikuje ta tačka, da li ima sporno pitanje granične linije.

– Prema informacijama koje postoje od Granične policije, tamo se trenutno ne vrše nikakvi radovi i ja se nadam da će se u narednom periodu identifikovati ta, do sada nesporna granična linija između BiH i Hrvatske – naveo je Tegeltija.

Emrić je, komentirajući dobiveni odgovor, kazao da podržava aktivnosti koje se vode.

– S obzirom na hitnost, jer je sječa šume na Plješevici bila u toku, pozivam Vijeće ministara BiH i nadležne institucije BiH, kao i Predsjedništvo, da zvanično traže od vlasti Republike Hrvatske, da se zaustavi sječa na ovom području dok se ovo pitanje granične linije i granice konačno ne razriješi, utvrdi i na kraju da granica bude nesporna. Da se tek tada mogu raditi bilo kakvi radovi koji su u blizini granice sa Bosnom i Hercegovinom – kazao je Emrić.

Na osnovu dopisa kojeg su predstavnici Unsko-sanskog kantona dostavili putem Ministarstva sigurnosti BiH, Ministarstvo vanjskih poslova BiH je 15. maja, putem diplomatskih kanala zatražilo pojašnjenje institucija Republike Hrvatske u vezi s aktivnostima koje se poduzimaju od Hrvatskih šuma u pograničnom pojasu kod planine Plješevice i bivšeg aerodroma Željava – saopćeno je iz tog ministarstva.

Ministrica Bisera Turković naglasila je da razumije potrebu poboljšanja nadzora nad državnom granicom u oblasti kontrole ilegalnih migracija, koje su veliki sigurnosni izazov za sve zemlje u regionu, ali da se najbolji efekti na tom planu mogu ostvariti samo uz uzajamnu saradnju i blisku koordinaciju.

Stoga u Ministarstvu očekuju da će vlasti Republike Hrvatske predočiti zvanične informacije i upoznati institucije u BiH o mjerama i razlozima za poduzimanje određenih aktivnosti koje se različito interpetiraju u javnosti, te u dobrosusjedskom maniru u što kraćem periodu dogovoriti obostrano prihvatljivo rješenje, navode iz MVP BiH.