U Dobrovoljačkoj obilježena 29. godišnjica vojnog sukoba i otmice Izetbegovića

U nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu danas su bivši pripadnici “Zelenih beretki” i Armije RBiH obilježili 3. maj, dan kada su se 1992. godine odvijali događaji presudni za odbranu Sarajeva i Bosne i Hercegovine, javlja Anadolu Agency (AA).

Veterani minulog rata i odbrane Sarajeva i BiH okupljeni oko udruženja “Zelene beretke” položili su vijenac sa cvijećem i proučili fatihu kraj spomen-ploče stradalim saborcima kod mosta Drvenija u Sarajevu, u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici.

Vahid Alić, predsjednik Udruženja “Zelene beretke” opštine Stari Grad Sarajevo je istakao da se danas navršava 29 godina od ključnih momenata odbrane Sarajeva i BiH.

“2. i 3. maj su sigurno ključni datumi u odbrani i opstanku jedinstvene, cjelovite i nezavisne države Bosne i Hercegovine. Bivša Jugoslovenska narodna armija je tog 2. maja konačno pokazala svoje pravo lice i stavila se na stranu agresije. Nažalost, iako su mnogi naši sugrađani u tim momentima i dalje vjerovali da je JNA jedini garant sigurnosti, to se pokazalo netačnim jer je ranom zorom tog 2. maja 1992. godine JNA, potpomognuta Niškim specijalcima, srpskim dobrovoljcima i paravojnim formacijama SDS-a izvršila žestok napad na grad Sarajevo, ciljano na državne institucije Predsjedništvo, televiziju, poštu, elektroprivredu i to sve sa ciljem presijecanja komunikacije sa ostatkom svijeta i dokazivanja međunarodnoj zajednici da ovakva BiH ne može opstati“, kazao je Alić.

On je podsjetio da je istog dana u popodnevnim satima zarobljen prvi predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović i njegova delegacija koja se vraćala sa mirovnih pregovora iz Lisabona i da su sprovedeni u kasarnu u Lukavici.

“Cijeli dan su trajale borbe za Predsjedništvo BiH i grad Sarajevo i zahvaljujući, prije svega Zelenim Beretkama, Patriotskoj ligi, MUP-u i Specijalnoj jedinici MUP-a, bivša JNA je vraćena na početne položaje sa velikim gubicima u ljudstvu i materijalno-tehničkim sredstvima“, kazao je Alić.

On je također podsjetio da je pregovorima o razmjeni zarobljenog Izetbegovića i njegove delegacije za vojnika Druge armijske oblasti na čijem čelu je bio general Milutin Kukanjac.

“Dogovorena je razmjena da se sprovede u ovoj ulici. Nažalost bivša JNA ni tada nije ispoštovala dogovor je je trebala izaći iz kasarne samo sa ličnim stvarima, bez naoružanja, što nije ispoštovala. Krenuli su u razmjenu pod punom ratnom opremom i to su naoružanje upotrijebili protiv branilaca Sarajeva. Došlo je do razmjene vatre, gdje je određeni broj naši pripadnika ranjen, a na strani bivše JNA poginulo je šest pripadnika, dok je određeni broj ranjen. Kolona je zaustavljena, zarobljeni su pripadnici JNA, ranjenim je pružena pomoć i oni su u skladu s dogovorom razmijenjeni“, kazao je Alić.

Ističući kako je od 3. maja 1992. godine počela najduža opsada j3dnog grada u novijoj historiji čovječanstva, koja je trajala 1.465 dana i od tog dana je krenuo pakao za grad i njegove građane.

“Zahvaljujući braniocima mi se danas nalazimo ovdje i imamo jedinstvenu, nezavisnu i cjelovitu Bosnu i Hercegovinu“, poručio je Alić.

Predsjednik Udruženja “Zelene beretke“ Muhamed Švrakić je istakao da neki krugovi zloupotrebljavaju 2. i 3. maj u političke svrhe i žele obmanuti javnost o tome koje je bio agresor u Sarajevu i BiH. On je podsjetio da je dejstvom iz kasarne Druge vojne oblasti do događaja u Dobrovoljačkoj ubijeno sedam ili osam civila, među kojima i jedan visokorangirani političar Socijaldemokratske partije te je kazao da se malo o tome govori.

“Što se tiče događaja iz Dobrovoljačke, da je neko želio da nekoga ubija, bili bi svi ubijeni, a 195 ili 198 oficira, odnosno kompletna komanda Drugog korpusa JNA je zarobljena i predana u razmjeni bez povreda, maltretiranja i slično. Nikada se nije desilo da jedan grad zarobi agresorsku komandu i da je sprovede normalno bez problema“, kazao je Švrakić.

On je naglasio da su branioci Sarajeva tog 2. i 3. maja odbranom Predsjedništva odbranila i državnost Bosne i Hercegovine.

“Taj dan je napadnuta i pošta i televizija da se prekinu sve komunikacije u Sarajevu i BIH. Napadnuta je i skupština da bi se zauzeo parlament, što pokazuje da je agresor imao izuzetno osmišljen plan zauzimanja institucija BiH i obaranje njene državnosti“, kazao je Švrakić.

Švrakić je kazao da boračka populacija u BiH društvu nije dobila zasluženo mjesto te je ukazao i na problem u obrazovnom programu koji se ogleda u nedostatku tretiranja perioda agresije na BiH na časovima historije.

Kolona vojnih vozila JNA je, napuštajući Sarajevo, 3. maja 1992. godine, krenula iz kasarne na Bistriku u kojoj se nalazila komanda tadašnje Druge vojne oblasti JNA. Izlazak kolone iz grada prethodno je dogovoren u zamjenu za puštanje na slobodu dan ranije na aerodromu u Sarajevu kidnapovanog i zatočenog predsjednika Predsjedništva RBiH Alije Izetbegovića, koji je zarobljen od JNA dok se vraćao sa mirovnih pregovora u Lisabonu. U okršaju branitelja Sarajeva i pripadnika bivše JNA u tadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici, prema podacima Tužilaštva BiH, stradalo je sedam, a ranjeno 14 osoba.

U jednom od posljednjih intervjua prije smrti 2002. godine, general Milutin Kukanjac, tadašnji komandant Druge vojne oblasti JNA, koji je i naredio povlačenje JNA iz Sarajeva, potvrdio je da je u Dobrovoljačkoj, 3. maja 1992, stradalo šest osoba.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je u januaru 2012. obustavilo istragu protiv 14 osoba za slučaj “Dobrovoljačka“. Među njima su bili penzionisani general Armije RBiH Jovan Divjak i ratni član Predsjedništva RBiH Ejup Ganić. O slučaju “Dobrovoljačka“ stav je dao i Haški sud, koji je ustanovio kako je kolona JNA u Dobrovoljačkoj ulici bila „legitimna vojna meta“.