SRETAN DAN DRŽAVNOSTI! Da li znate šta piše u Povelji Kulina bana napisanoj 29. 8. 1189.?

Povelja Kulina bana jedan je od najsvjetlijih primjera iz historije koji svjedoči o suživotu i toleranciji, ali najbitnije, predstavlja i potvrdu bosanske državnosti, rečeno je na javnoj tribini “Za Kulina bana i dobrijeh dana”, koju je u povodu 830 godina postojanja Povelje danas u Sarajevu organiziralo Udruženje bosansko-tursko prijateljstvo “Bosfor”.

Predsjednik tog udruženja Rizvan Halilović ocijenio je da se 29. august treba obilježavati kao dan pismenosti i bosanskog jezika, državno-pravnog kontinuiteta Bosne i Hercegovine, te pozvao na reafirmiranje tog izuzetno vrijednog dokumenta. Govoreći o nemaru države prema ovom dokumentu, Halilović je kazao da je sudbinski dobro što je Dubrovnik bio zainteresiran da sačuva tri primjerka Povelje, iako je jedan od njih ukraden u 19 stoljeću.

Profesor Univerziteta u Travniku Hasan Balić istakao je da postoji sličnost između situacije 1189. godine i danas, jer je u oba slučaja region prilično nestabilan i nesiguran. Također je kazao da Povelja Kulina bana i Evropska unija imaju velikih sličnosti, jer su obje nastale kao rezultat građenja suživota i poboljšanja ekonomske razmjene te slobodnog kretanja ljudi, kapitala i robe.

Profesorica Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici Benjamina Londrc istakla je da izreka “od Kulina bana do današnjih dana” ne postoji bez razloga, jer se iz tog perioda pamti najveći ekonomki, privredni i društveni razvitak BiH.

– One vrijednosti koje nosimo iz srednjovjekovne Bosne itekako trebamo afirmirati i danas, jer je bosanska srednjovjekovna državnost pokazatelj kako imamo državnost, kontinuitet imena i teritorija, na šta trebamo biti jako ponosni – ocijenila je.

Povelja bosanskog vladara Kulina bana napisana prije 830. godina ostat će trajno upamćena kao kulturološki, politički, pravni, sociološki i historijski dokument, kazao je danas delegat Kluba Bošnjaka u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i potpredsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Denis Bećirović. U prigodnom podsjećanju na ovaj najvažniji pisani dokument koji potvrđuje državnost BiH, Bećirović je napomenuo da Povelja svjedoči i to da je Bosna jedna od najstarijih država u jugoistočnoj Evropi.

– Historiografije u Srbiji i Hrvatskoj koje se bave srednjovjekovnom bosanskom državom nerijetko svojataju našu državu i historiju iskrivljujući temeljne činjenice. One nastoje legitimirati velikodržavne negacije historijske egzistencije BiH – stav je ovog državnog delegata.

U BiH se ne afirmira dovoljno srednjovjekovna bosanska historija, a dokaz da vladajuće strukture ne razumiju važnost izgradnje svijesti o kontinuitetu srednjovjekovne bosanske države, Bećirović vidi u činjenici da je samo u centralnom tuzlanskom gradskom parku u kamenu isklesan dio Povelje Kulina bana. Bećirović navodi da Povelja ukazuje na činjenice da je država Bosna u tom periodu imala teritorij, narod, vladara s titulom bana i ugled koji je prevazilazio njene srednjovjekovne granice. Također, Povelja nedvojbeno svjedoči o postojanju državnog aparata, dvorske kancelarije i predstavlja važan dokaz postojanja jake srednjovjekovne države Bosne. Uz bana se već nalazi određeni izvršni i prisilni aparat, što znači da je izgrađena feudalna struktura vlasti.

Bosanski vladar Kulin ban 29. augusta 1189. godine, prije 830 godina, uputio je Povelju dubrovačkom knezu Krvašu kojom se uređuju trgovački odnosi između Bosne i Dubrovačke republike.

U ime oca i sina i svetog duha. Ja, ban bosanski Kulin, obećavam Tebi kneže Krvašu i svim građanima Dubrovčanima pravim Vam prijateljem biti od sada i dovijeka. I pravicu držati sa Vama i pravo povjerenje, dokle budem živ.

Svi Dubrovčani koji hode kuda ja vladam, trgujući, gdje god se žele kretati, gdje god koji hoće, s pravim povjerenjem i pravim srcem, bez ikakve zlobe, a šta mi ko da svojom voljom kao poklon. Neće im biti od mojih časnika sile, i dokle u mene budu, davat ću im pomoć kao i sebi, koliko se može, bez ikakve zle primisli.

Neka mi Bog pomogne i svo Sveto Evanđelje.

Ja Radoje banov pisar pisah ovu knjigu banove povelje od rođenja Kristova tisuću i sto i osamdeset i devet ljeta, mjeseca augusta i dvadeset i deveti dan, (na dan) odrubljenja glave Ivana Krstitelja.