Prije 30 godina Karadžićevi Srbi su zapalili Orijentalni institut u Sarajevu

Manifestacijom “Orijentalni institut u Sarajevu: Memento spaljenim izvorima 16.-17.5.1992.“ u gradskoj Vijećnici obilježena je 30. godišnjica stradanja Orijentalnog instituta u Sarajevu, javlja Anadolu Agency (AA).

Ove godine navršava se trideset godina od stradanja Orijentalnog instituta u Sarajevu 17. maja 1992. godine. Tog dana je u plamenoj stihiji bespovratno nestalo više od 300.000 osmanskih arhivskih jedinica, 15.000 bibliotečkih jedinica i 5.263 rukopisna kodeksa na različitim jezicima, koji su arhivsku i rukopisnu zbirku Orijentalnog instituta u Sarajevu činili najbogatijom zbirkom na Balkanu.

Tim povodom Orijentalni institut tokom 2022. godine planira organizirati niz prigodnih događaja kako bi se podsjetila svjetska i bosanskohercegovačka javnost na taj događaj.

Jedna od tih aktivnosti je večerašnja manifestacija u zdanju sarajevske Vijećnice u okviru koje je prikazan kratki dokumentarni film o spaljivanju Orijentalnog instituta u Sarajevu (snimljen u produkciji Televizije Sarajevo).

Manifestacija je realizirana u saradnji Orijentalnog instituta u Sarajevu i JP Sarajevo, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo.

Adnan Kadrić, direktor Orijentalnog instituta Univerziteta u Sarajevu, istakao je da je u noći sa 16. na 17. maj 1992. godine navođenim raketama sa okolnih brda pogođena zgrada Orijentalnog instituta i kada je izgorio veliki arhiv osmanskih dokumenata.

“Po proračunu, oko 350.000 vrlo vrijednih dokumenata za historiju, ne samo Bosne, već i Balkana i jugoistočne Evrope. To je bila jedna od najbogatijih kolekcija osmanskih dokumenata na Balkanu koja je navođenim raketama uništena za par sati. Osim rukopisa, stradala je i Rukopisna zbirka Orijentalnog instituta u kojoj su bili pažljivo probrani rukopisi na orijentalnim jezicima, osmanskom turskom, arapskom, perzijskom i dio toga je bio na bosanskom jeziku arapskim pismom. Takvih kodeksa bilo je preko 5.200, a ne može se tačno ni pretpostaviti koliko je tu djela bilo“, rekao je Kadrić.

Naglasivši da su izgorjeli rukopisi i dokumenti koji su bili rariteti, Kadrić je kazao da je tu stradala i bogata zbirka koja je prethodno donesena iz Zemaljskog muzeja u Sarajevu.

“Kada se sjećamo nekih teških događaja, obično govorimo o fenomenu kulture sjećanja. Vratimo li se unazad, vidimo da smo malo događaja obilježavali deset godina nakon stradanja ili rata. Također, nešto malo više je toga bilo nakon 20 godina, a sada je još više nakon 30 godina. Zapravo, čini mi se da društvo nastoji da pređe iz kulture prisjećanja u ozbiljlniju fazu kulture sjećanja“, rekao je Kadrić.

Amina Šiljak Jesenković, viši naučni saradnik na Orijentalnom institutu Univerziteta u Sarajevu, istakla je da je cilj manifestacije u Vijećnici da se probudi sjećanje živim svjedocima opsade Sarajeva i onima koji u to vrijeme nisu bili ni rođeni.

“Naime, ako se sjećamo i pamtimo zločine, onda ćemo biti dovoljno oprezni da spriječimo da se ponovo dogode. Ako pamtimo zločine, onda nećemo dozvoljavati da nas iz istih rupa stalno ujedaju iste i iste zmije. Orijentalni institut jeste bio spaljen, spaljeni su njegovi izvori 1992. godine. Međutim, zahvaljujući bogatstvu arhiva i biblioteka, najprije u Republici Turkiye, a potom i u svijetu, mi uspijevamo doći do izvora i opet prenijeti istinu o našoj kulturnoj i općoj povijesti iz osmanskog perioda. Ne povežemo li se s tim periodom naše historije, opće i kulturne, mi onda na tom prostoru imamo problem što se grade mitovi, a iz tih mitova klije mržnja koja opravdava sutrašnje zločine, raseljavanja, progonstva i nove paljevine knjiga“, rekla je Šiljak Jesenković.

Ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Samir Avdić je istakao važnost rada i misije Orijentalnog instituta u Sarajevu.

“Naravno da je važno da danas imamo, a siguran sam da ćemo imati šta u budućnosti pokazati. Dio svake kulture države i naroda je dokumentacija koja se čuva u njenoj izvornoj formi. Nažalost, agresija na BiH i ono što se desilo nam je dobar dio toga uništilo. Orijentalni institut je važan i za ljude koji dolaze u BiH i bave se naukom, kao i našim građanima, jer su to dokumenti koji vas odvuku u drugom smjeru, a što i jeste ono što istraživači traže“, rekao je Avdić.

U Vijećnici je postavljena i izložba nagorjelih rukopisa i dokumenata Orijentalnog instituta koji su spašeni iz vatrene stihije. Autorica izložbe je Aida Smailbegović, viši stručni saradnik na Orijentalnom institutu Univerziteta u Sarajevu.

Organizatori večerašnje manifestacije su dodijelili zahvalnice institucijama i pojedincima koji su dali doprinos opstanku i očuvanju Orijentalnog instituta, a za prigodni muzički program bili su zaduženi Dino Šukalo i Almir Nezić.