Od 70.000 stećaka najveći broj u Bosni i Hercegovini
“Stećci su prije nekoliko godina dobili svoju međunarodnu zaštitu najvišeg mogućeg ranga i to im na neki način najviše jamči budućnost”, kazao je Zorić.
Smatra kako stećke kao jedinstvenu pojavu srednjovjekovnog nasljeđa ovih područja treba sagledavati kao cjelinu, jer to i jesu.
“U Hercegovini je poželjno razgovarati o stećcima, ona je zemlja stećaka. Ovdje su jedne od najvećih, najljepših nekropola uopće i mislim da je Mostar dobro mjesto da se ljudi ovdje okupljaju i razmjenjuju svoja iskustva”, objasnio je Zorić.
Prodekan za nastavu Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Marko Odak istaknuo kako je poslanje fakulteta da bude predvodnik u izgradnji društva znanja, ali i da brine o očuvanju i promicanju povijesnoga i kulturnog nasljeđa društvene zajednice kojoj pripada.
“Stoga nam je ova tema koja brine o povijesnom i kulturnom nasljeđu kao i Studij povijesti umjetnosti od velikog značaja. Bit će nam jako drago ako radove s današnjeg simpozija pošaljete za naše znanstvene časopise kao i radove koji budu inicirani ovim simpozijem”, rekao je Odak.
Simpoziju su prisustvovali gosti iz Republike Hrvatske, Srbije, Crna Gore i Bosne i Hercegovine, priopćio je Ured za odnose s javnošću Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.
