Možemo uraditi zamišljeno

EKONOMIJA

Agroindustrijski sektor BiH povećao izvoz za osam posto

Ukupan izvoz agroindustrijskog sektora BiH za prva četiri mjeseca ove godine iznosio je 273.158.712 KM, što predstavlja povećanje za osam posto u odnosu na isti period prošle godine kada je iznosio 252.912.824 KM.

Uvoz sektora u tom periodu, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, iznosio je 1.022.030.615. KM i veći je za 1,86 posto.

– Uslijed ekonomskih teškoća uzrokovanih pandemijom očekivalo se da će doći do pada izvoza, ali do toga nije došlo kada se posmatra period januar – april 2020. Međutim, u određenim podsektorima zabilježeni su negativni rezultati. Najveći pad izvoza bilježi se kod mlijeka i mliječnih proizvoda 6,09 posto (mlijeko i pavlaka sa dodatim šećerom te fermentisani proizvodi), pivo 5,88 posto, bezalkoholna pića i vode 10,33 posto, šećer 61,71 posto, voće i prerađevine od voća 3,88 posto – navode iz VTK BiH.

Rast izvoza je postignut kad je riječ o mesu i prerađevinama od mesa 115,89 posto (goveđe meso, meso peradi 51,82 posto, konzervirani proizvodi 104,98 posto), riba i riblje prerađevine 42,77 posto (smrznuta riba 103,87 i konzervirana riba 345,31 posto), te brašno 34,4 posto.

Značajan rast izvoza zabilježen je kod goveđeg mesa jer je u ovom periodu počeo da se odvija izvoz u Tursku (7.718.639 KM), zatim mesa peradi (Crna Gora, Srbija, Švedska – novo tržište), te ostalih konzerviranih proizvoda.

Značajno je spomenuti i rast izvoza konzervirane ribe više od tri miliona KM, a glavna izvozna tržišta su zemlje EU i CEFTA-e.

Kada je riječ o brašnu, obim vanjskotrgovinske razmjene u prva četiri mjeseca ove godine iznosio je 22,8 miliona KM, od čega je izvoz 5,8 miliona KM, a uvoz nešto manje od 17 miliona KM. Izvoz je rastao za 42,87 posto, a uvoz 23,37 posto. Izvoz brašna od pšenice rastao je za 42,82 posto. Vodeća tržišta za izvoz brašna bila su Turska, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, dok su uvozna tržišta Srbija, Hrvatska i Austrija.