Inzko u Vijeću sigurnosti UN-a govorio o negiranju genocida, o policiji RS, o policiji KS

Bosna i Hercegovina nije uspjela formirati novi saziv Vijeća ministara BiH, ali ni Vlade Federacije BiH 13 mjeseci nakon održanih općih izbora, upozorio je danas visoki predstavnik Valentin Inzko u izvještaju koji je predstavio članicama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN).

Iako dosadašnji saziv Vijeća ministara zasjeda i radi, još je u blokadi rad državnog parlamenta, napominje Inzko, zbog čega brojni važni zakoni čekaju na usvajanje uključujući i državni budžet, a država funkcionira na odluka o privremenom finansiranju.

– To uveliko onemogućava zemlju da se efikasno nosi sa aktuelnim problemima, kao što je migrantska kriza – smatra Inzko.

Podsjetio je da je Evropska komisija u maju dala mišljenje o zahtjevu članstva BiH u Evropskoj uniji kada je identificirano 14 ključnih prioriteta na kojima je potreban rad.

Visoki predstavnik ističe da u BiH postoji konsenzus kada je u pitanju put BiH ka Evropskoj uniji, što je jedna od rijetkih oblasti oko koje postoji dogovor, ali s obzirom da državni parlament ne funkcionira, a u pitanju je zakonodavno tijelo koje bi trebalo osigurati provođenje reformi i to je u zastoju.

Osvrnuo se i na posljednje prijetnje predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika o “povlačenju” entiteta Republika Srpska iz zakona kojima su formirane pojedine državne institucije.

Kazao je da je to korak nazad u provođenju obaveza iz “Programa 5+2”, koje su institucije BiH dužne provesti prije zatvaranja Ureda visokog predstavnika (OHR), a ne kretanje naprijed ka ispunjenju tih uvjeta.

Tu najavu iz RS-a da će o pitanju “povlačenja” imati sjednicu kasnije ovog mjeseca, nazvao je udarom na državni suverenitet i najavio da će sve aktivnosti u vezi s ovim pitanjem pomno pratiti te izvještavati Vijeća za implementaciju mira (PIC), ali i Vijeće sigurnosti UN-a ukoliko bude potrebno.

Također, Inzko je u Vijeću sigurnosti danas upozorio da su u BiH još prisutne političke strukture koje najavljuju disoluciju BiH, dok u isto vrijeme neke političke partije najavljuju prestrukturiranje državnog uređenja.

– Istovremeno, najveća bošnjačka stranka opet je usvojila stranačku platformu koja zagovara Republiku BiH, što nije bilo konstruktivno u političkoj situaciji u kakvoj je BiH sada – dodaje Inzko.

Inzko je govorio i o formiranju novih policijskih trupa u Republici Srpskoj što je, tvrdi, bio alarm javnosti u BiH zbog čega smatra da međunarodna zajednica treba odlučno pratiti razvoj te situacije.

Značajni pomaci u proteklih šest mjeseci nisu ostvareni ni u kontekstu jačanja vladavine prava, podsjeća Inzko, također sljedeće godine navršava se deset godina od kako je Evropski sud za ljudska prava donio presudu u slučaju “Sejdić i Finci” koja još nije provedena.

Sramotna je pojava, ističe, revizionizam ili čak otvorenog negiranja genocida u Srebrenici, koji je pravna činjenica potvrđena presudama kako međunarodnih tako i domaćih pravosudnih organa, uključujući i Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju – tijelo koje je ustanovilo Vijeće sigurnosti UN-a.

Pozvao je predstavnike međunarodne zajednice da nastave ujedinjeno raditi kako bi očuvala rezultate postignute tokom protekle dvije decenije i, prije svega, ispunila obećanja o boljoj budućnosti za građane BiH.