Možemo uraditi zamišljeno

REGISTAR

Duh zajedništva kakvim stoljećima živi Sarajevo ne postoji nigdje u svijetu

Novoimenovani sarajevski muftija Nedžad Grabus, kojemu je danas svečano uručena murasela, poručio je kako će mu biti važno da doprinese ne samo vjerskom, već i kulturnom životu Sarajeva. Poručio je kako će se truditi da da svoj doprinos međureligijskom, međukulturnom i međucivilizacijskom dijalogu u Sarajevu, javlja Anadolu Agency (AA).

Reisu-l-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović danas je na svečanosti u Baščaršijskoj džamiji u Sarajevu dodijelio muraselu novoimenovanom muftiji Grabusu, čime je i zvanično preuzeo ovu dužnost.

Nakon preuzimanja murasele, Grabus se obratio prisutnima na svečanosti u Baščaršijskoj džamiji ističući kako mu preuzimanje dužnosti sarajevskog muftije predstavlja čast, ali istovremeno i veliku odgovornost.

Dalje je naveo kako će se truditi da s uglednog i časnog položaja sarajevskog muftije podstiče na dijalog sa svima (i među svima) koji na bilo koji način pripadaju islamskoj ili muslimanskoj vjeri, kulturi, nasljeđu ili naprosto osjećanju.

“Bit će nam itekako važno da doprinesemo ne samo vjerskom životu Sarajeva, već i njegovom kulturnom životu. U nama će naći pouzdane prijatelje i saradnike svi oni koji oslovljavaju pitanja važna za razvoj ovoga grada i regije kao sigurne sredine. S pozicije sarajevskog muftije daćemo svoj doprinos međureligijskom, međukulturnom i međucivilizacijskom dijalogu u Sarajevu i svim medžlisima na području sarajevskog muftijstva”, podvukao je Grabus, napominjući kako ih na to obavezuje teška nedavna prošlost, koja je, kako je dodao, podsticaj da čovjek može biti biće koje se iz svoga zla može, ako mu se pomogne, uspraviti u najljepša stanja i razine svoga dobra.

Kazao je kako je zahvalan Bogu Svemogućem što mu je omogućeno da ovim izborom makar skromno doprinese da se “Sarajevu kao evropskom Jerusalemu” dodatno udahne duh, sadržaj, ljubav i međusobno razumijevanje.

“Trudit ćemo se dati od sebe najljepše da ovaj grad i regija doprinesu našem međuljudskom sporazumijevanju. Posebnost Sarajeva ne ogleda se samo u prostornoj blizini vjerskih objekata, džamija, crkava i sinagoge. Posebnost Sarajeva su njegovi ljudi, muškarci i žene, vjernici i vjernice koji višestoljetnu praksu zajedničkog života i ljudske blizine nikada nisu prekidali. Postoje i drugi gradovi u svijetu koji imaju sakralne objekte različih vjerskih tradicija, ali ne postoji duh zajedništva kakvim stoljećima živi Sarajevo. U Sarajevu nijednom vjerniku nije tijesno i svako slavi Boga na svoj način. Time pokazujemo Božiju širinu kojom smo nadahnuti”, poručio je Grabus.

Muftija Grabus rođen je 1968. godine u Travniku. Završio je Gazi Husrev-begovu medresu i Fakultet islamskih nauka (FIN) u Sarajevu na kojem je započeo svoju akademsku karijeru u svojstvu asistenta, a danas je redovni profesor, angažiran na Katedri za akaid, tesavvuf i uporedne religije. Bio je na studijskim boravcima u Norveškoj, Egiptu, Saudijskoj Arabiji i SAD. Od 2006. do 2021. godine obavljao je dužnost muftije ljubljanskog i u tom periodu uspješno je vodio i realizirao važan projekat izgradnje Muslimanskog kulturnog centra u Ljubljani. Autor je više knjiga i znanstvenih radova u domaćim i međunarodnim časopisima.

Muftijstvo sarajevsko, pored Kantona Sarajevo (KS), pokriva općine koje po današnjoj teritorijalnoj organizaciji pripadaju Zeničko-dobojskom (ZDK), Srednjobosanskom (SBK) i Bosansko-podrinjskom kantonu (BPK) te dijelovima entiteta Republika Srpska.