484. GODIŠNJICA! GHB biblioteka dokaz da su dobra djela trajna i neuništiva baština

Gazi Husrev-begova biblioteka danas obilježava 484. godišnjicu postojanja, a njen direktor Osman Lavić ističe da ova impozantna građevina čuva kulturno-historijsko bogatstvo BiH, te da u svom bogatom književnom fondu ima najstarije zapise o BiH i njenoj historiji.

U njoj se čuva najveći fond rukopisa na orijentalnim jezicima u jugoistočnoj Evropi, što predstavlja najveći doprinos naučnoj i kulturnoj baštini, ne samo za BiH, nego za cijelu regiju i šire.

Lavić dodaje kako Biblioteka služi svojoj misiji te da je koriste studenti, profesori, građani i istraživači.

– Ona je posljednjih godina u fokusu, rekao bih, pod reflektorima naše javnosti i drago nam je da je tako, jer svojim fondovima, zgradom, uvjetima i svim drugim, to zavrijeđuje. Stoga, s ponosom mi svake godine pripremamo godišnjicu, s ciljem da predočimo ono što Biblioteka radi, odnosno šta je radila u protekloj godini, a i da nam to bude na neki način i korektor rada, a sve da naša javnosti, korisnici, osnivač i prijatelji Biblioteke imaju uvid u ono što radimo, da budemo kako je to danas moderno kazati, transparentni, ali i da budemo u duhu vremena kojeg živimo – naglasio je Lavić.

Kaže da su se tokom prošle godine na svaki način pokušavali prilagoditi novonastaloj situaciji, te rad Biblioteke usaglasiti sa specifičnim potrebama korisnika u uvjetima pandemije COVID-19. Ono što je karakteristično za prošlu godinu rada u odnosu na prethodne jeste da je, kako je naveo, do punog izražaja došla digitalna bibloteka koja je formirana prije četiri do pet godina.

Lavić s ponosom ističe da je zabilježeno više od 360.000 pristupa korisnika digitalnoj biblioteci.

– Prošle godine smo također osvježili, osavremenili i uprostili za upotrebu našu web stranicu, gdje smo ponudili više podataka korisnicima. Želim istaći i da je rađena dopuna dva sektora. Prvi je unutarnje sređivanje fondova Biblioteke kao elektronske baze. Nastojali smo biti prisutniji i na online mrežama. Samo prošle godine smo našim korisnicima i javnosti koji nisu mogli izlaziti iz kuće zbog epidemije, ponudili devet izložbi povodom mevluda, ramazana, mukabela. Mi cijenimo da je to bio pravi trenutak za takvu aktivnost – podvukao je.

Značajni iskoraci napravljeni su i u redizajniranju i izmještanju muzejske postavke.

Također, Biblioteka je tu da prati sva dešavanja u društvu, kako u Islamskoj zajednici, tako i šire.

– Mi smo tu da evidentiramo, dokumentujemo sve ono što se dešava i da svojim radom i valorizacijom građe koju čuvamo nastojimo revitalizirati i osvježiti ono što se dešavalo u prošlosti. I naši planovi idu u tom smislu. U fazi smo izrade dugoročnog plana rada Gazijine biblioteke za narednih deset godina – istakao je Lavić.

Obilježavanje 484 godina od postojanja Biblioteke, odnosno misije Biblioteke, jasan je dokaz da su, podvlači on, dobra djela trajna i neuništiva baština.

– Biblioteka ima bogat fond rukopisa na orijentalnim jezicima. Osnovni fond je 10.000 kodeksa na arapskom, turskom i perzijskom. Najstariji rukopis je djelo Muhameda al-Gazalija iz 1105. godine. Rukopisi potječu iz raznih krajeva islamskog svijeta, ali i BiH. U Biblioteci korisnicima su na raspolaganju dvije velike čitaonice, a u sklopu nje je i Kongresna dvorana – istakao je Lavić.