Zoran Tegeltija novi predsjedavajući Vijeća ministara BiH
Zastupnici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine su, nakon rasprave, potvrdili imenovanje Zorana Tegeltije za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, javlja Anadolu Agency.
Za njegovo imenovanje je glasalo 28 zastupnika, protiv njih osam, dok su dva zastupnika bila suzdržana.
Preporuku za se njegovo imenovanje potvrdila je i Komisija za pripremu izbora Vijeća ministara BiH na sjednici održanoj 26. novembra.
Tegeltija je prije rasprave predstavio ekspoze u čijem fokusu su bile socio-ekonomske reforme.
Potpuno sam svjestan odgovornosti prema narodima i građanima Bosne i Hercegovine i spreman sam da zajedno sa vama, gospodo zastupnici, formiramo i osiguramo stabilno funkcionisanje vlasti u BiH čiji će zadatak biti da ubrza provođenje neophodnih zakonodavnih, socio-ekonomskih i društvenih reformi, koje će prioritetno biti usmjerene na rješavanje svakodnevnih životnih pitanja građana, kazao je Tegeltija izlažući ekspoze pred zastupnicima.
Naglasio je da je u potpunosti posvećen poštivanju vladavine prava, Dejtonskog mirovnog sporazuma, Ustava BiH i nadležnosti svih nivoa vlasti u BiH. Istakao je da će krajnje odgovorno pristupiti provedbi reformi u zemlji, napominjući da je svjestan ozbiljnosti i težine zadatka, ali i očekivanja svih građana BiH.
“Opredijeljen sam da Savjet ministara doprinese ubrzanju reformskih procesa kako bi BiH mogla započeti pregovore o pridruživanju Evropskoj uniji. Želio bih da istaknem da dokument kojeg ovdje predstavljam nije detaljan program rada Savjeta ministara za mandatni period, već samo osnovne smjernice za rad, jer je plan rada moguće sačiniti tek nakon procesa izbora Savjeta ministara. Nakon izbora svih ministara, bit će pripremljen detaljan program rada”, kazao je Tegeltija.
Naglasio je da će ključni reformski napori biti usklađeni sa programom socio-ekonomskih reformi za period 2019. – 2020., a među prioritetima je istakao i preporuke Europske komisije u Mišljenju o zahtjevu BiH za članstvo u Europskoj uniji (EU).
“Pored zajedničkih socio-ekonomskih reformi, prioriteti i preporuke koje su date u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU takođe su okvir za djelovanje Savjeta ministara u narednom periodu, s ciljem da što prije dobijemo kandidatski status. I na kraju, politike sa međunarodnim finansijskim institucijama, koje će kroz rad vlasti na nivou BiH odblokirati neophodne investicije u zemlji, u samom su vrhu naših prioriteta”, kazao je Tegeltija.
“Ključne reformske oblasti novog Savjeta ministara su ekonomija, reforma javne uprave, evropske integracije, vladavina prava, odnosi unutar BiH, saradnja sa međunarodnom zajednicom, migrantska kriza, raseljena lica i povratnici, mladi, žene i ostale osjetljive kategorije društva”, dodao je Tegeltija.
Posebno je naglasio da je u narednom periodu potrebno unaprijediti ekonomske pokazatelje u BiH, napominjući da javna uprava mora biti u funkciji privatnog sektora te da je potrebno povećanje konkuretnosti i restrukturiranje privrede.
“Prosječna razlika plata u javnom i privatnom sektoru je najveća u regionu, što predstavlja posljedice značajnog prisustva sive ekonomije”, rekao je Tegeltija te istakao da će sektor poljoprivrede biti u vrhu prioriteta u radu novog Savjeta ministara BiH.
“Za ubrzan ekonomski rast neophodno je povećanje konkurentnosti privrede, bolje poslovno okruženje, restruktuiranje privrede, a posebno javnog sektora, zaštita domaće privrede i podsticanje investicija. Spreman sam provesti sve neophodne reforme koje usaglasimo sa Vladom Republike Srpske i Vladom Federacije BiH. U saradnji sa vlastima na entitetskom nivou, poduzet ćemo odlučne korake u pravcu smanjenja poreskog opterećenja rada, kako bi postigli konkurentnost i omogućili dodatno povećanje plaća”, istakao je Tegeltija te dodao da je održiv rast BDP-a, koji treba da bude zasnovan na rastu investicija, povećanju izvoza roba i usluga i smanjenju javnih rashoda, planiran i u budućem vremenskom periodu.
Naglasio je da je pristupanje EU jedan od glavnih strateških ciljeva BiH i da o tome postoji veoma visok stepen saglasnosti, napominjući da proces pristupanja EU nije cilj sam po sebi već predstavlja najbolji okvir za reforme i razvoj BiH.
“Kada govorim o evrointegracijama, prije svega, mislim na uspostavljanje i primjenu usvojenog mehanizma koordinacije u punom kapacitetu, unapređenje programiranja Instrumenta pretpristupne pomoći, te provođenje preporuka koje su date u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU, sve s ciljem da BiH što prije stekne status zemlje kandidata” istakao je Tegeltija.
Napomenuo je također da BiH mora razvijati saradnju sa svima, u skladu sa svojim ustavnim i zakonskim rješenjima, ali i u skladu sa iskazanom voljom i opredjeljenjem svih njenih konstitutivnih naroda.
“U tom kontekstu, NATO svakako ima nezanemarljivu ulogu, i BiH svoje odnose sa ovom vojno-političkom organizacijom treba razvijati u skladu sa vlastitim interesima i potrebama, polazeći od ‘Programa reformi BiH’, kao bazičnog dokumenta kojim je definisan okvir daljeg razvoja odnosa između dvije strane, ali i određene aktivnosti koje nadležne institicije u BiH trebaju sprovesti u pravcu jačanja spostvenih kapaciteta kako bi bile sposobne odgovoriti na postojeće i buduće bezbjednosne izazove”, istakao je Tegeltija.
Komisija za pripremu izbora Vijeća ministara BiH krajem novembra razmotrila je podobnosti te podržala kandidaturu i dala preporuku za potvrđivanje imenovanja Zorana Tegeltije za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH. Za davanje preporuke za njegovo imenovanje tada je glasalo ukupno osam članova Komisije, dok ih je šest bilo protiv.
Predsjedništvo BiH je na sjednici 19. novembra donijelo odluku o imenovanju Tegeltije za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH je imenovlao članove svojih stalnih komisija, Ustavnopravne komisije, Komisije za vanjske poslove, Komisije za vanjsku trgovinu i carine, Komisije za finansije i budžet, Komisije za saobraćaj i komunikacije i Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova.