Goražde: Godišnjica oslobodilačkih operacija „Krug“ i „Drina“
Na današnji dan prije 27 godina okončana je prva ratna operacija pripadnika Armije RBIH pod nazivom „Krug“ tokom koje je oslobođeno oko 150 kvadratnih kilometra teritorije, na lijevoj obali rijeke Drine u Goraždu.
Operaciju „Krug“ u periodu od 15. do 28. augusta izveli su borci 1. i 31. Drinske udarne brigade Armije RBiH. Nakon nje uslijedila je i druga kodnog naziva „Drina“ za oslobađanje teritorije na desnoj obali. Ova operacija okončana je 18. septembra 1992. godine oslobađanjem kompletne teritorije tadašnje općine Goražde, a izvele su je jedinice 43. i 31. Drinske udarne brigade.
Povodom 27. godišnjice operacija u goraždanskom naselju Berič upriličen je okrugli sto na kojem je između ostalog istaknuto kako će generacije koje dolaze, izučavati savršenstvo izvedene vojne operacije iz augusta i septembra ’92 godine. Učenjem Fatihe i polaganjem cvijeća odata je počast svim borcima koji su dali svoje živote tokom operacije „Krug“ te u periodu agresije na Goražde.
Jedan od učesnika operacije „Krug“ bio je i Mujo Rišljanin koji se prisjeća tog perioda
– Operacija „Krug“ nastala je s linija odbrane Crijetež i Jarevo brdo u sadejstvu dvije brigade 1. i 31. Drinske udarne brigade pod vodstvom komandanata Zaima Imamovića i Abduselama Sijerčića. Borbe su trajale negdje 14 dana i nakon toga se sišlo u grad. Oslobođena je velika teritorija od oko 140 km kvadratnih, tako da je lijeva strana bila praktično slobodna 28. augusta 1992. godine“ – prisjeća se Rišljanin.
Ratni komandant 31. Drinske udarne brigade Armije R BiH Abduselam Sijerčić – Pelam, naglašava da je operacija „Krug“ bila jedna od najvećih bitaka za Goražde tokom rata.
Podsjeća da su pripreme za ovu operaciju počele u junu 1992. godine, a njena realizacija započela je u ranim jutarnjim satima 15 augusta.
„Išli smo dan po dan, prvi dan smo djelimičan uspjeh napravili, išlo se na Oštro i uspjeli smo zauzeti taj lokalitet. Međutim došlo je do granatiranja naših jedinica koje su se morale povući u toku dana na početne položaje. Došli smo negdje na Hadžića ravan i prišli smo Hranjenu gdje smo izvršili napad u rano jutro 16. augusta, s naoružanjem koje je moglo djelovati na toj visini i zauzeli Hranjen. Treći dan se otvorio prostor prema Vranovini odnosno Krivoj Dragi, tako da je ta operacija trajala punih 13 dana“ – sjeća se Sijerčić.
Dodaje da je do konačnog oslobađanja, tokom borbenih dejstava 20. augusta uslijedio jak kontra udar neprijatelja koji su pripadnici Armije R BiH uspjeli zaustaviti.
„U tom momentu dolazi značajna pomoć neprijatelju, kolona od 72 oklopna vozila, transporteri, tenkovi, ljudstvo, i pošto smo mi imali neko obezbjeđenje od strane Mesića, bili smo iznenađeni da niko nije djelovao, bili smo prinuđeni da prihvatimo borbu. Sreća je što smo bili dobro pozicionirani i na Jabučkom sedlu počela je bitka u kojoj je odmah na početku rahmetli Zaim Imamović bio lakše ranjen. Bitka je trajala do uveče i uspjeli smo zaustaviti tenkove. Zapalili smo pragu i tenk koji su prvi išli, tako da je i kolona stala. I ja sam bio ranjen u toj bici ali smo ih uspjeli zaustaviti“ – kaže Sijerčić.
Naglašava da je izvođenjem operacije ”Krug” neprijatelju nanesen težak poraz i oslobođeno preko 100 km2 prostora. Došlo se do oružja i municije, a stanovnicima Goražda omogućeno da bar donekle normalno živi.
„U toj operaciji je oslobođeno više od 140 km kvadratnih okupirane teritorije. U odnosu na značaj operacije, imali smo 18 poginuli. Došli smo do značajnih količina naoružanja i zaliha municije, tako da je to bila dobra priprema i veliki usppjeh za desnu obalu koju smo odradili nakon 20 dana jer operacija „Drina“ je završena 18 septembra s oslobođenjem kompletne teritorije općine Goražde i dijelovima općina Višegrad, Foča, Rogatica. Tokom dvije operacije oslobađanja Goražda živote su dala 64 borca“ – podsjetio je ratni komandant 31. DUB.
Ministar za boračka pitanja BPK Goražde Edin Aganović naglašava da se ne smije dozvoliti zaborav te smatra da obilježavanje bitnih datuma iz novije historije mora biti na većem nivou
„Ove manifestacije trebaju imati značaj kakav zaslužuju i njihovo obilježavanje treba biti na većem nivou. Nažalost ove godine nismo imali mnogo građana, posebno mladih i djece na koje trebaju da se prenesu sve ove historijske činjenice iz perioda 1992.-1995. godine. Svi moramo zajedno da se potrudimo da to bude na većem nivou u narednom periodu, kako se ne bi zaboravilo, zbog poštovanja i duga prema borcima, šehidima i ratnim vojnim invalidima“ – ističe Aganović.