Uprkos deficitu agroindustrijski sektor ima velike šanse na međunarodnom tržištu

Iz Bosne i Hercegovine u devet mjeseci ove godine izvezeno je proizvoda agroindustrijskog sektora u ukupnoj vrijednosti od 615,6 miliona KM, što je manje za oko pet posto u odnosu na isti period prethodne godine.

Istovremeno, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u BiH je uvezeno proizvoda prehrambenog sektora u ukupnoj vrijednosti od 2,4 milijarde KM, što predstavlja povećanje više od tri posto.

Proizvodi koji čine oko 50 posto ukupnog izvoza su: suncokretovo ulje, voće i prerađevine od voća, mlijeko i mliječni proizvodi, hljeb (peciva i kolači), brašno i drugi mlinski proizvodi, a top izvozna tržišta su Njemačka, Hrvatska, Italija,  Srbija, Slovenija, Austrija, Crna Gora. Smanjen je izvoz proizvoda životinjskog porijekla (mesa, ribe), žitarica i proizvoda mlinske industrije, te šećera i proizvoda od šećera.

Povećan je uvoz voća, povrća i njihovih proizvoda, duhana i proizvoda zamjene duhana, masnoća, kakao i njihovih proizvoda, proizvoda životnjskog porijekla, te mlijeka i mliječnih proizvoda

Deficit agroindustrijskog sektora u vanjskoj trgovini iznosio je 1,8 milijardi KM, a pokrivenost uvoza izvozom 26 posto. Prema analizi VTK BiH, većina tarifnih grupa zabilježila je blagi porast izvoza, tako da bez obzira na visok deficit u ovom sektoru postoje indikatori koji ukazuju da imamo velike šanse na međunarodnom tržištu kako kvalitetom, tako i cjenovno. Osim toga, bh. poljoprivredni sektor pruža i velike mogućnosti za potencijalne investitore.

Izvoz mlijeka i proizvoda od mlijeka povećan je u devet mjeseci ove godine u odnosu na isti period lani. Ostvarni izvoz je iznosio 18,1 milion KM, od čega je 55 posto izvoz UHT steriliziranog mlijeka i surutke koji imaju najnižu tržišnu vrijednost. Nepovoljno je i to što je više od 66 posto uvoza čine proizvodi od mlijeka, koji imaju do šest puta veću tržišnu vrijednost od UHT steriliziranog mljeka.

U sektoru mlijeka, kako navode iz VTK BiH, potrebno je širiti prerađivačku industriju, palete proizvoda, odnosno neophodna je supstitucija uvoza.

Što se tiče piva, tu je i dalje nepovoljna vanjskotrgovinska razmjena i loša pozicija domaćih u odnosu na strane pivare. Pokrivenost uvoza izvozom svega je tri posto i veliki je uticaj niskih uvoznih cijena.

Izvoz voća i povrća je za devet mjeseci ove godine povećan u odnosu na isti period prethodne godine i iznosio je  122,4 miliona KM. U razmjeni dominira voće sa oko 60 posto, povrće oko 20 posto, a ostatak otpada na preradu (sokovi, džemovi isl.).

Najviše se izvozi svježa šljiva, smrznuta i svježa malina, šumski plodovi, trešnja, kornišoni, paradajz, krompir.

Najviše se uvozi tropsko voće (iz Turske, Irana, Tunisa i Saudijske Arabije) i banane (iz Slovenije, Ekvadora i Holandije).