Berlin-Obilježena 30. godišnjica osnivanja Islamskog kulturnog centra Bošnjaka

U Islamskom kulturnom centru Bošnjaka u Berlinu danas je centralnim programom obilježena 30. godišnjica njegovog osnivanja.

Riječ je o jednom od najprosperitetnijih džemata u bošnjačkoj dijaspori koji vjerske, edukativne i kulturne aktivnosti organizira u vlastitim prostorijama. Smješten u povezanim višespratnim zgradama džemat posjeduje, osim džamijskog prostora, konferencijsku salu, biblioteku, učionice, kafeteriju, kuhinju, kancelarije kao i druge sadržaje, dok se jedan dio imovine rentabilno koristi, javlja MINA.

To je džemat i Bošnjaka koji su vrlo poznati u njemačkoj javnosti kao fudbaleri, glumci i profesori, a džemat je 2011. godine posjetio i predsjednik SR Njemačke te drugi političari i javne ličnosti.

Rezultat je to otvorenosti džemata i njegove prepoznatljivost u njemačkom društvu.

U toku priprema za obilježavanje jubileja protekla dva dana reisu-l-ulema Islamske zajedncie u BiH Husein ef. Kavazović, koji je bio prisutan na današnjoj svečanosti, posjetio je članove gradske vlasti u Berlinu, Ministarstvo unutrašnjih poslova, članove Bundestaga i vjerske predstavnike te razgovarao o statusu muslimana Bošnjaka u Njemačkoj, ali i dobio pozitivne komentare na organiziranost njihovog vjerskog života i njihovu integriranosti u njemačko društvo, u čemu može kao primjer poslužiti taj centar u Berlinu.

Reisu-l-ulema je Husein ef. Kavazović je na današnjoj svečanosti poručio da, kao evropski muslimani, moramo izbjeći zamke u kojima su skončala većina islamskih društava tokom 20. stoljeća, u želji da se moderniziraju.

– Umjesto da istraže dubine muslimanskog duha i njegove žive tradicije, oni su pokušali sačiniti na brzu ruku površan nov konstrukt islama. Prāvo pitanje za muslimane na simboličkoj ravni, a za nas Bošnjake i na egzistencijalnoj, glasi: Kako izbjeći zamku Kafkinog kovčega, koja nam je postavljena – kazao je reisu-l-ulema.

On je ocijenio da su pred muslimanima bar dvije mogućnosti, zatvaranje u Kafkin kovčeg samoizolacije ili da pretvore u svijest što je moguće više iskustva otvorenog duha, naslijeđenog iz prošlosti.

Govoreći o novim generacijama Bošnjaka u Njemačkoj, reisu-l-ulema je kazao da je sudbina muslimana iz BiH neraskidivo vezana za cjelovito muslimansko biće u Evropi.

– Uvjeren sam da se može živjeti bilo gdje, a u isto vrijeme ostati vjeran i odan svojoj vjeri, kulturi i tradiciji. Za generaciju vas koji ste podizali ovaj džemat, zajedno sa vašim imamom, ne brinem. Vi ćete, htjeli to ili ne, uvijek ostati vezani za vašu staru domovinu, vašu postojbinu odakle ste došli. Ali, mi sada imamo generaciju mladih ljudi koji ovu zemlju zovu svojom domovinom, a našu Bosnu pradomovinom. Moramo im pomoći da podignu svoje porodice i organiziraju svoj život ovdje kao građani ove zemlje, ali i kao muslimani i kao Bošnjaci. Isto tako, valja nam naći načina da ih povežemo s njihovim korijenima – poručio je reisul-ulema.

Prisutnima se obratio i muftija za zapadnu Evropu i glavni imam IZ Bošnjaka u Njemačkoj Osman ef. Kozlić, koji je govorio o islamskim osnovama za postavljanje zdravih temelja za izgradnju zajednice muslimana, te na koji način se uspostavlja međusobno povjerenje.

Na svečanosti u Centru prisutnima se obratio predsjednik džemata Meho Travljanin, koji je, između ostaloga, podsjetio na historijski razvoj džemata u Berlinu.

Dodao je da njeguju i intezivnu saradnju sa crkvama i jevrejskom zajednicom, te da u Berlinu skoro da nema institucije, udruženja, političke partije ili zvanične institucije s kojima džemat nije sarađivao.

Džemat je osnovan u godini vrlo bitnoj i za povijest Berlina i Njemačke 1989. godine kada je srušen Berlinski zid.

Imam tog džemata Advan ef. Ljevaković osvrnuo se na povijest džemata, skrenuvši pažnju na ratni i postratni period kada je džemat bio od iznimne važnosti za zbrinjavanje izbjeglica, koje su pretežno iz Istočne Bosne našle dobrodošlicu u Berlinu, a kasnije za obnovu zemlje i pomoć socijalno ugroženim, invalidima i studentima, s posebnim fokusom na djecu bez roditelja.

Iako su danas usmjereni na razvoj džemata džematlije nisu prestale pomagati socijalno ugrožene i studente u BiH, što svjedoči i rad vrlo aktivnog posebnog fonda za humanitarne projekte.

U proteklom periodu djeca bez jednog ili oba roditelja, studenti, socijalno ugroženi građani, te institucije u BiH dobili su zahvaljujući ovom džematu pomoć u iznosu višem od pet miliona maraka.

U toku programa dodijeljene su zahvalnice i priznanja, a tom centralnom svečanošću je završena manifestacija obilježavanja godišnjice, koja je u proteklih mjesec dana sadržavala različite vjersko-kulturne programe, navodi se u saopćenju.