Bošnjaci imaju komšije koje ih i u ratu i u miru ubijaju i ruše im džamije

U Ferhadija džamiji u Banjaluci danas je prigodnim programom imama Medžlisa Islamske zajednice Banjaluka obilježen Dan džamija i džemata, javlja Anadolu Agency (AA).

Ovom prilikom u Ferhat-pašinoj džamiji obratio se muftija banjalučki Nusret ef. Abdibegović. On je rekao da je današnji Dan džamija i džemata organizovan pod motom “Da, ja sam živi i ovo je moj zavičaj”.

“Ovim želimo poslati poruku da smo uspjeli u proteklom periodu u velikom broju sanirati porušene džamije i vjerske objekte. Dosta je truda i napora uloženo za tu akciju. Zahvalni smo svima koji su pomogli da se na kulturan, civilizacijski i dostojanstven način obnove džamije i da se počiste ti tragovi zla koje je zadesilo ovaj grad. Mi vjerujemo da ovim motom šaljemo poruku ljudima koji su iz ovog ili onog razloga, a najviše pod prisilom, napustili svoj zavičaj – da ih zavičaj iščekuje i čezne za njima kao što i oni čeznu za svojim zavičajem”, kazao je Abdibegović.

Istakao je da će ponuditi i zamoliti vlasti Grada Banjaluke da posjete Bošnjake u dijaspori, da se sretnu sa njima, da vide koja su pitanja koja ih muče i ima li mogućnosti da se vrate, obnove život u svom zavičaju i da im se pruže sva građanska i ljudska prava.

“Vjerujem da će postojati interes kod ambasada i država gdje su stacionirani naši Bošnjaci, da im izađu u susret da im daju određeni benefit da bi se mogli vratiti, organizirati, zaposliti, otvoriti biznis i da Bosna dobije svoj behar u ljuskom kapacitetu. Priroda daje behar, ali bez ljudi mi nemamo plodova života na ovim prostorima. U tom kontekstu mi ćemo takođe zamoliti naše vlasti u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine da ljudima koji su se stacionirali u tom prostoru ponude benefite da se vrate u svoj zavičaj, da im omoguće i olakšaju školovanje, liječenje, zapošljavanje… Na taj način ćemo iz defanzive krenuti u jednu pozitivnu akciju”, rekao je Abdibegović.

Prema njegovim riječima živimo u vremenu gdje se multipliciraju problemi i podižu na najveći pijadestal.

“Bog je dao ljudima razum da rješavaju probleme, a ne da stvaraju probleme, Zato vjerujem da ćemo naići na pozitivan odjek i podršku, a ako ne naiđemo na to, mi smo svoju riječ održali i mi ćemo pred Bogom kazati: ‘Pustošenje bosanskog prostora i odlazak građana BiH to je krivica svakog ko je na vlasti, to je krivica svakog ko može učiniti da se ljudi zadrže i to je krivica onih koji nisu učinili da se zaštiti ovaj prostor i ovi ljudi'”, naglasio je Nusret ef. Abdibegović.

Istakao je da su vjerski objekti u velikoj mjeri sanirani.

“Međutim, ti objekti su pusti, oni su prazni, nemamo naših džematlija. Nije samo bio cilj porušiti vjerske objekte bio je cilj i rastjerati stanovništvo. Mi želimo da naši džemati budu kao košnica jer košnica bez pčela, džamija bez džemata ne predstavlja ništa, ona zjapi i ona je prazna. Mi želimo život, ljude i da se na taj način vrati multikulturalnost ovog prostora i ove države koja se zove Bosna i Hercegovina, jer ogledalo BiH je multikulturalnost, to je povjesna istina, to je činjenica i to ne može niko negirati. Bili su talasi i oscilacije, ali ja vjerujem da ovo materijalno što se saniralo sada treba graditi ljudsko i na pomirenju, zbližavanju i uvažažavanju i meni je drago da svakim danom nailazimo na sve veću podršku u Banjaluci”, istakao je muftija banjalučki.

Početkom rata u BiH, 7. maja 1993. Ferhat-pašina džamija, zadužbina Ferhat-paše Sokolovića, u potpunosti je srušena, a ovaj datum proglašen je za Dan džamija u BiH odlukom Rijaseta Islamske zajednice s ciljem da simbolički podsjeća na stradanje, potpuno rušenje ili oštećenje velikog broja džamija, mesdžida i drugih vakufskih objekata tokom rata u BiH od 1992. do 1995. godine.

Ovaj datum ujedno je i sjećanje na tragično stradanje Cazinjanina Murata Badića, 7. maja 2001. godine u Banjaluci. Tada su polaganje kamena temeljca za obnovu Ferhadija džamije prekinuli neredi u kojima je teško povrijeđen Badić, koji je od povreda preminuo 26. maja 2001. godine.

Ferhadija džamija izgrađena 1579. godine predstavljala je jedno od najuspješnijih arhitektonskih ostvarenja bosanske arhitekture u vrijeme Osmanlija u 16. vijeku, a 1950. godine je uvrštena u kulturnu baštinu BiH, zatim i na listu spomenika svjetske baštine pri UNESCO-u.

Nakon ponovne izgradnje Ferhadija je svečano otvorena 7. maja 2016. godine.