U Sarajevu 10. međunarodni naučni skup ‘Bosanskohercegovačka država i Bošnjaci’

Bosna i Hercegovina, Bošnjaci i Jugoslavija, BiH 25 godina nakon Daytona i Genocid u Bosni i Hercegovini: Srebrenica 25 godina poslije, tri su tematske cjeline u fokusu 10. međunarodnog naučnog skupa “Bosnaskoherecegovačka država i Bošnjaci – Izazovi  povijesnog trenutka”.

Sudionici skupa, koji se održava danas u Sarajevu u organizaciji Bošnjačke zajednice kulture (BZK) “Preporod”, a koji je okupio eminentne naučne i kulturne djelatnike, istaknute predstavnike akademske zajednice i ličnosti iz javne sfere, analizirat će historijske tokove i aktuelne društvene i političke procese u sklopu spomenutih tematskih cjelina/panela.

Predsjednik BZK Preporod prof. dr. Sanjin Kodrić podsjetio je na pres-konferenciji na kontinuitet organiziranja međunarodnih naučnih skupova pod okriljem Preporoda, istaknuvši kako je njihov temeljni cilj da odgovore na povijesna i aktuelna pitanja i procese u vezi s Bošnjacima kao narodom i domovinom Bosnom i Hercegovinom.

– Za ovih deset godina na ovom naučnom skupu izlagalo je oko 300 sudionika i u zbornicima radova objavljeno je jednako toliko radova, a riječ je o radovima iz različitih disciplina društvenih i humanističkih nauka i sama konferencija je u tom smislu interdisciplinarnog karaktera – kazao je Kodrić.

Dodao je kako se ove godine za sudjelovanje na naučnom skupu prijavilo više od 60 sudionika iz BiH i inozemstva, a da se usljed aktuelne pandemije Covid-19, održava u limitiranom formatu i broju neposrednih sudionika, te da sticajem okolnosti koincidira s danom potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma u Parizu.

Predsjednik Organizacionog odbora 10. međunarodnog naučnog skupa BH. država i Bošnjaci, prof. dr. Senadin Lavić kazao je kako vjeruje kako će epistemički iskorak, ili saznavanje države Bosne i Hercegovine u svim njenim aspektima – povijesnim, kulturnim, ekonomskim, političkim…dovesti do jednog kognitivnog zaokreta, te da će se stvoriti kvalitetna grupacija mislećih ljudi koji će državu Bosnu i Hercegovinu misliti u savremenim kategorijama i voditi je u budućnost.

To je, kako je naveo, jedan od najširih ciljeva spomenutog naučnog skupa, a da je drugi cilj da se u promišljanje naznačenih tema uključi što širi krug ljudi, različizih naučnih profila kako bi na naučno utemeljen način progovorili o svim bitnim temama koje se tiču države BiH.

– Prepoznavanje i oblikovanje bosanskog epistemičkog prostora, konteksta znanja o Bosni, preduslov je svih mogućih poduhvata na uspravljanju države i civiliziranog ljudskog života u njoj – naglasio je Lavić, potcrtavajući kako rad na tom humanom cilju podrazumjeva da svaki čovjek u BiH, bez obzira na vlastito određenje, uživa slobodu i dostojanstvo života.

Komentirajući novinarski upit u vezi s Daytonskim sporazumom i postdaytonskim periodom, Lavić je kazao kako se Dayton može posmatrati kao događaj kojim je zaustavljen rat u BiH, odnosno zaustavljena agresija Srbije, Crne Gore i Hrvatske na Bosnu i Hercegovinu, a s druge strane „Dayton je sporazum kojim je zaustavljeno oslobađanje RBiH od Miloševićevog režima“.

– Dvadesetpet godina poslije nalazimo se u jednoj dramatičnoj situaciji gdje svaki racionalan pokušaj da se izmjeni Ustav BiH (Anex 4.) izaziva toliko haosa u susjednim zemljama da je to nepojmljivo – dodao je Lavić.

Naveo je, istovremeno, kako je Anex 4. Daytonskog sporazuma, nažalost, priznao ratna osvajanja na teritoriji BiH i ono što je silom instalirano.

– Republika Srpska, entitet u sastavu Bosne i Hercegovine, nije nastala pijevom ptica. Nastala je ratnim zločinima i bacanjem u masovne grobnice Bošnjaka u Podrinju i Hrvata u Posavini – naveo je Lavić, podsjećajući kako ostaju otvorena pitanja – kako razriješiti nešto što je nastalo ratom, nesrećom, zločinima i stradanjima i kako u BiH stvoriti evropsku, liberalnu, građansku državu?

Upozorio je u tom kontekstu kako aktuelno stanje satusa-quo u BiH perpetuira neprestan konflikt u BiH narednih 50-100 godina, te da takvo stanje proizvodi gubitak perspektive za sve građane i narode kao i masovan odlazak iz BiH njenih najmlađih i najsposobnijih stanovnika.

Inače, međunarodni naučni skup Bosanskohercegovačka država i Bošnjaci inicirao je 2010. godine Institut za bošnjačke studije BZK Preporod, a prvi put održan je 2011. godine u Sarajevu.

Prema relevantnim pokazateljima kojima raspolaže organizator, desetljeće (2020.–2030.) uveliko će definirati poziciju Bosne i Hercegovine i Bošnjaka kako na domaćem, tako i na međunarodnom planu.

– Na domaćem planu, procesi imigracija i emigracija, s jedne, te ekonomskog rasta i razvoja i drugih posljedičnih društvenih promjena i sigurnosnih izazova, s druge strane, u velikoj mjeri definirat će kurs bosanskohercegovačke države i njenih institucija, utjecati na sudbinu bosanskohercegovačkog društva u cjelini, a posebno Bošnjaka u narednom periodu, istaknuto je u najavi spomenutog skupa.

Kako je nadalje navedeno, procesi euroatlantskih i drugih integracija, kao i pitanja regionalne saradnje, predstavljaju okosnicu bh. vanjske politike i položaja BiH na međunarodnom planu, što se, također, posebno reflektira i na Bošnjake kao narod, a tu su, neizostavno, i brojna specifična unutarbosanskohercegovačka pitanja od šire društvene važnosti, odnosno pitanja položaja i odnosa Bošnjaka s drugim narodima u BiH i šire, uključujući i odnos prema bh. dijaspori.

0