SENZACIONALNO! U Gornjoj Tuzli otkriven vodovod iz Rimskog doba: Star više od 1.800 godina!

U naselju Gornja Tuzla tačnije u ulici Potočka mahala broj 9 na parceli zemlje u vlasništvu Mehmeda Ajdaslića pronađeno je izuzetno vrijedna arheološka iskopina koja svjedoči o dokazima rimske vladavine na ovim prostorima.

Prema prvim procjenama, rimski vodovod je star više od 1.800 godina, a arheološka istraživanja u Gornjoj Tuzli i dalje traju.

– Gornja Tuzla je riznica kulturno-historijskog naslijeđa. Mi smo u centru Gornje Tuzle, kao i centru Tuzle pronašli ostatke neolitskih posuda za isoljavanje, a to govori o jednom neprekinutom kontinuitetu života u Tuzli, koji traje od mlađeg kamenog doba do danas, dakle više od 7-8 hiljada godina i normalno je da je u tom kontinuitetu morao biti i Rimski period. Radi se o spektakularnom otkriću i ja se ovim putem zahvaljujem profesoru Begi Omerčeviću koji kao naučnik vodi i finansira ovo istraživanje. Mjesto na kojem stojimo se zove Grad, koji je u podnožju padine koja se zove Gradina, i ko zna šta se još može otkriti kada se dobiju saglasnosti od vlasnika zemlje za iskopavanja. Ovo je razvojna prilika, jer najvažniji faktori razvoja su kulturno naslijeđe, prirodno naslijeđe i ljudi, a mi kao Grad ćemo podržati daljnja iskopavanja, kazao je gradonačelnik Jasmin Imamović u izjavi za medije, prenosi Tuzlanski.ba.

Otkriće rimskog vodovoda je ogroman doprinos za nauku, BiH i Tuzlu jer je ovo veliki pravi dokaz o postojanju života u rimsko doba na ovom lokalitetu.

– Proteklih dana smo radili na ovom lokalitetu u vlasništvu gospodina Mehmeda Ajdaslića. Otkrili smo rimski vodovod, u to doba postojala su tri načina za sprovođenje vode, jedan je ozidani rimski kanal, zatim kanal sa olovskim cijevima, te kanal od cijevi koje su napravljene od pečene zemlje. Ovdje se radi o prvom načinu, zidanom kanalu koji je zidan od cigle, korišten je specijalni malter koji nije propuštao vodu a bio je napravljen od pijeska i bijelog krečnjaka. Što se tiče ovog vodovoda dužine je 11 metara i 20 centimetara. Odakle se pruža ne možemo u ovom momentu reći, ali vjerovatno je dolazio sa obližnjeg brda koji se nalazi iznad objekta. Što se tiče vodovoda u

Ajdaslića bašći, fali gornji dio konstrukcije koji je vjerovatno nestao u samom klizištu.

– Dovod je snabdjevao jedan veliki objekat, poput rimske vile rustike, odnosno rimskog poljprivrednog naselja. Ovo je jedinstven nalaz u BiH ali i općenito. Otkriće vodovoda je ogroman doprinos za nauku i ovo nije kraj naših istraživanja. Radit ćemo i dalje kako bi imali kompletniju sliku o dobu rimske vladavine. Rimljani su današnju BiH osvojili su u 1. stoljeću nove ere, tačnije 9. godine kada su porazili Ilire i ostali su sve do početka sedmog stoljeća kada su na ove prostore došli avari i slaveni, istakla je doc. dr. Mersiha Imamović, sa Filozofskog fakulteta UNTZ odsjeka za historiju i voditeljica ovog arheoloških istraživanja uz Muzej Istočne Bosne te Zavoda za zaštitu kulturnog historijskog i prirodnog naslijeđa.

Vlasnik parcele na kojoj se vrše arheološke iskopine, tvrdi da je za ovo znao duži niz godina, ali kako kaže niko nije našao za shodno od stručnjaka da se ozbiljnije pozabavi onim što je porodica Ajdaslić primjetila još 1998. godine: – Kuću smo kupili 1960. godine a uselili 1961., nikada nismo ni pretpostavili da se nešto ovako moglo nalaziti ovdje. Moj komšija je ranije pravio kuću pa je morao uraditi potporne zidove, kada je bager počeo kopati zemlju ugledali smo nešto čudno, nakon toga stručnjaci su posjetili teren pogledali, fotografisali i otišli, to je bilo oko 1998 godine. Nakon toga on je završio radove, snimio je sve, snimak dao mom sinu i na tome je ostalo. Nakon toliko godina, sin je pokazivao snimak i nakon odgledanog snimka drugi stručnjaci su nakon toliko godina ponovo posjetili teren i uz našu saglasnot iskopine na terenu su počele, rekao je Mehmed Ajdaslić vlasnik kuće i zemlje.

– Konkretno, moj doktorat je vezan za dolazak Rimljana na ove prostore i dolazak njihove civilizacije. U tom kontekstu, ja sam se držao stava da su oni morali biti prisutni ovdje i onda se rodila ideja da se u to upustim i počnem istraživati.Istražujući jedan lokalitet ovdje, raniju fazu neolitskog doba, dobio sam informaciju od mještana da bi tu moglo biti ovo što smo našli. Tim tragom smo i krenuli, napravili smo projekat, izvadili potrebne saglasnosti i dozvole i krenuli u iskopavanje. Ovo je jedinstven nalaz u Bosni i Hercegovini, nešto malo fragmenata je pronađeno u Beogradu, ali ovo je jedinstveno i njegova vrijednost je velika.Tim okupljen oko ovog projekta sačinjavaju dva buduća doktora arheologije, dva doktora arheologije sa Univerziteta Primorska, te profesor doktor Enver Imamović, a uz moju malenkost, tu su i studenti. Incijator sam i organizator ovog projekta, a pokušavam u Tuzli da napravim arheološku školu za buduća vremena i moja konstatacije je da bi Gornja Tuzla mogla biti grad muzej kada bi se sistematski istražila, kazao je Bego Omerčević, bivši profesor na Filozofskom fakultetu.

 

3+