Možemo uraditi zamišljeno

REGISTAR

REPORTAŽA! Džamija u Umoljanima: Spoj ljepote, duhovnosti i jednostavnosti

Legende se pojavljuju onda kada nam nedostaju vjerodostojni historijski podaci a iz potrebe da sklopimo uvjerljivu predstavu o nečemu što nam se čini važnim. Kao kada sklapamo mozaik pa nam nedostaju neke kockice kako bismo formirali kompletnu sliku, ubacujemo legende, priče i predanja umjesto tih nedostajućih dijelova. Ponekad su te legende čista fantazija a ponekad su nam toliko uvjerljive da ih prihvatamo lakše nego činjenice.

Tragajući za njima a potpomognuti miholjskim ljetom sredinom oktobra krenuli smo prema Bjelašnici. Naše malo traganje počinje od Rajskog Dola i nastavljamo ga cestom uzbrdo prema Šabićima ostavljajući Javorov Do s lijeve strane. Nakon što stignemo do Šabića, nastavljamo putem prateći tok Rakitnice do mosta Klisura i raskrsnice. Lijevo bi nas put vodio za čuveno selo Lukomir, ali mi skrećemo desno prema Umoljanima. Poslije 200 metara vožnje od mosta sa desne strane nalaze se stećci, odnosno nadgrobni spomenici dvojim svatovima. Prema legendi, jedni svatovi su pošli po mladu, a drugi su je vodili, tu su se navodno sreli i iz nama nepoznatog razloga međusobno poubijali. Čitav ovaj lokalitet obiluje stečcima i starim nišanima koje poznavatelji smještaju u kraj XV i početak XVI stoljeća a primjerci ovih nišana jedni su od najstarijih na području čitave Bosne i Hercegovine. Radi se o iznimno značajnom lokalitetu pa je s pravom ovo područje s objektima 2008. godine proglašeno nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Na ulazu u selo Umoljani, kao prvi objekat na koji nalazimo je zanimljiva džamija sa munarom vrlo specifičnog oblika. Ne znamo ni za jednu sličnu osim džamije Muje Kotezlije u Kotezima kod Ljubinja koja samo djelimično podsjeća na ovu. Ne postoje pouzdani pisani tragovi, niti vakufnama o džamiji, ali se vjeruje da je u Bosni od ove džamije starija samo ona u Ustikolini, tako da možda govorimo o drugoj izgrađenoj džamiji na području naše zemlje. Ta tvrdnja ima i uporište, jer najraniji osmanski popisi iz 1468/69. i 1488/89. godine govore da je islam veoma rano došao u ove krajeve. Inače, Umoljani su tradicionalno važili kao središte vjerskog života ovih krajeva pa nije za čuditi postojanje starijeg vjerskog objekata. Objektivnijom analizom stručnjaci su ipak došli do zaključka kako je ovdje sigurno postojala džamija stara oko 200 godina a da je postojeća napravljena vjerovatno početkom XX stoljeća.

Tragajući za legendama saznajemo kako je u prostorijama džamije u jednom periodu tokom Drugog svjetskog rata bila skrivana i čuvena Sarajevska Hagada. Nismo baš našli puno podataka o tome, ali bilježimo i to kao jednu neobičnu zanimljivost.

Tokom ratne 1993. godine trinaest sela bjelašničkog područja, su zapaljena, a jedini objekat koji nije bio zapaljen, u avgustu 1993. godine je džamija u Umoljanima. Sve kuće i pomoćni objekti u selu Umoljani bijahu potpuno spaljeni. O razlozima opstanka džamije ispredaju se različite priče i legende. Po jednoj je navodno neki oficir prije rata imao bolesno dijete i tražeći pomoć došao nekako i do imama džamije u Umoljanima. Poslije tog susreta djetetu biva bolje a nedugo nakon toga sudbina zatiče istog oficira u ulozi jednog od komandanata čije su jedinice harale bjelašničkim selima. Navodno je iz zahvalnosti i poštovanja prema imamu zabranio uništenje objekta. Prema drugoj legendi vojnici koji su bili zaduženi za tu nečasnu rabotu odbili su da izvrše naređenje. Da li je u pitanju poštovanje, neko vjerovanje ili sujevjerje, vjerovatno nikada nećemo saznati. Bilo kako bilo, džamija je ostala da plijeni svojom neobičnom pojavom i izgledom te budi maštu svima koji su je u prilici vidjeti. Rijetki su prolaznici koji barem na trenutak ne zastanu i ne osmotre je izbliza.

Fotografije i tekst: Tarik Jesenković

Džamija u Umoljanima

 

Džamija i jesenje boje u objektivu Jesenkovića

 

Neobična munara umoljanske džamije

 

Umoljanski kraj