PRIJEDOR! U Memorijalnom centru Kamičani klanjana kolektivna dženaza za 12 žrtava

U Memorijalnom centru Kamičani u Kozarcu kod Prijedora danas je nakon što je klanjana 25. kolektivna dženaza ukopano 12 žrtava rata u Bosni i Hercegovini čiji su posmrtni ostaci ekshumirani iz više masovnih grobnica, javlja Anadolu Agencu (AA).

Redžo Marošlić iz Trnopolja, koji 45 godina živi u Kranju u Sloveniji, danas je ispratio amidžu i amidžića Himzu i Fikreta Marošlića, koji su najstarija i najmlađa žrtva koje će biti ukopane.

“Šta da kažem, veoma sam tužan danas, teško je za sve. I nakon toliko godina čovjek ne može biti ravnodušan, teško nam je, ali moramo podnijeti, moramo imati sabur, živjeti naprijed”, rekao je on.

Istakao je da svakom čovjeku malo lakše, a naročito majkama šehida, kad jednom imaju mezarluk gdje mogu doći da popričaju sa svojim djetetom, da prouče Fatihu.

Šefika Mujkanović kazala je kako danas, nakon 29 godina, ukopavaju brata njenog muža.

“Čekamo 29 godina da se nađe, da se sahrani, na Korićanskim stijenama je ubijen. Eto, sad, Bajram je, mi se ne osjećamo dobro. Teško nam je, ne možeš pričati”, rekla je ona.

Dodala je da će im ukop posmrtnih ostataka donijeti kakav-takav mir.

“Žao nam je što je samo jedna kost. Više se nije moglo pronaći, čekalo se pet, šest godina, onda, nema se šta čekati, da se i ta jedna kost sahrani, da se zna gdje je, šta je”, rekla je Mujkanović.

Njen suprug od bola teško priča, moli za razumijevanje, jer je lošeg zdravstvenog stanja, a bol ga dodatno guši.

Kažu da im je sve ovo preteško, da su popili lijekove kako bi mogli danas biti prisutni, i to cijela porodica, jer su za Vasifa Mujkanovića svi bili vezani.

“Ponovo se podsjećaš na one najgore dane”, dodala je Šefika Mujkanović.

Dženazi ubijenim Prijedorčanima prisustvovao je veliki broj građana, kao i najviši zvaničnici Bosne i Hercegovine i Islamske zajednice (IZ) u BiH, a kolektivnu dženazu predvodio je reisu-l-ulema IZ Husein ef. Kavazović.

Prije ukopa porodice prijedorskih žrtava oprostile su se od svojih najmilijih, a kolektivnoj dženazi prisustvovao je veliki broj građana i zvaničnika.

Iz Instituta za nestale osobe BiH naveli su da su žrtve ubijene 1992. godine, a njihovi posmrtni ostaci u proteklom periodu su ekshumirani iz masovnih grobnica Korićanske stijene, Tomašica, Hrastova Glavica, kao i na lokalitetima Kozarac – Garevci i Jablanica – Prosara.

Najmlađa žrtva koja je danas ukopana je Fikret Marošlić, koji je imao 21 godinu kada je ubijen, a njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani iz masovne grobnice na Korićanskim stijenama. Zajedno sa Fikretom ukopan je i njegov otac Himzo Marošlić, koji je imao 47 godina u momentu smrti. I njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani iz masovne grobnice na Korićanskim stijenama. On je najstarija žrtva ukopana ove godine.

Osim njih obavljen je ukop i Emina (Hasan) Ćoralića, rođen 1950. godine, Vasifa (Mahmut) Mujkanovića, rođen 1960. godine, Rifeta (Abid) Kahrimanovića, rođen 1959. godine, Sakiba (Mustafa) Denića, rođen 1958. godine, Hasiba (Hasan) Behlića, rođen 1950. godine, Mirse (Šefik) Brdara, 1963. godine, Ismeta (Husein) Hirkića, rođen 1950. godine, Idriza (Ešef) Duračaka, rođen 1954. godine, Nedžada (Adem) Fazlića, rođen 1959. godine i Samira (Rizvo) Merdžića, rođen 1970. godine.

Dženazu-namaz predvodio je reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović koji je u obraćanu prisutnima rekao da

u Kozarcu i 29. put poslije teške 1992. godine dočekuju tešku planetarnu bol.

“Naša bajramska radost je pomiješana s tugom. Punih 29 godina iz dana u dan tragamo za našim najmilijim po šumama i potocima, iskapajući ih iz jama i masovnih grobnica u nadi da ćemo pronaći njihova tijela ili bar dio tijela i kako priliči ljudima sahraniti ih. Prošlo je punih 29 godina, a mi još uvijek klanjamo dženaze i samo dragi Bog zna koliko će još vremena proteći dok ih sve ne obavimo. Do posljednjeg našeg brata, muža, sestru, majku ne spustimo u bosansku zemlju. Hiljade ubijenih još čeka da im se klanja dženaza-namaz i da im se podigne mezar i nišan”, rekao je Kavazović.

Rekao je da zločinci “ne samo da su pobili našu djecu, roditelje i porodice, već sve vrijeme nastoje sakriti tijela žrtava, kako bi zameli tragove, pred nama, ali i svijetom”.

“U svojoj namjeri, u svom zločinu i njegovom prikrivanju, poricanju i veličanju bili su dosljedni, a to pokazuju i danas. U takvoj atmosferi, u tom mučnom i teškom grotlu zla, počinioci ne pokazuju nikakve znake kajanja niti oni iz čijih redova oni dolaze pokazuju znake osude. Naprotiv, narativ koji se širi među njima je veličanje zla. Nagrađivanje i odlikovanja ratnih zločinaca, ponižavanja žrtvi i oduzimanje žrtvi ljudskih vrijednosti”.

Prema njegovim riječima zlo sjeme genocida u BiH 1992. godine je posijano ovdje u dolini Sane i ovo je njegovo rodno tlo, a o tome svjedoče presude Haškog tribunala, koji je zločine počinjene na ovom tlu okarakterizirao kao zločine s elementima genocidne namjere.

“Ovakve zločine mogli su počiniti samo ljudi bez vjere, morala i stida, a na njihovom poricanju i prikrivanju može ustrajavati samo elita naroda bez morala i političke odgovornosti prema budućim generacijama” istakao je Kavazović.

Naglasio je da je moralna obaveza zahtijevanje pravde.

“Neka bude proklet na oba svijeta onaj koji ubicu zna, a neće da svjedočiti protiv njega u ime ubijenih. Istovremeno, od naših komšija tražimo da zločince kazne i odbace ideologiju zla, koja će u krajnjem i njih uništiti. Živimo u nadi da će se među njima pojaviti iskreni pobožni ljudi, koji će umjesto s poniznošću i pobožnošću, razgovarati sa žrtvom, izraziti kajanje i zatražiti oprost kako to priliči ljudima”, istakao je Kavazović.

On je dodao da posljednjih godina svjedoči atacima na državu i njene institucije, a da su tabuti rezultat iste antidržavne politike zla, nastojanja da se država uništi, tako što će se uništiti njene institucije.

 

0