Naše komšije su ubijali naše civile, 25 je godina od masakra na Markalama

Brojne delegacije, članovi porodica i građani odali su danas počast za 43 ubijena civila u drugom masakru na sarajevskoj pijaci Markale koji su poginuli nakon što je sa agresorskih položaja oko opkoljenog glavnog grada ispaljena granata. Tog 28. augusta, prije 25 godina, teško su ranjena i 83 civila, do čega je bilo troje djece.

U jednom trenutku na rijetkom mjestu gdje se u opkoljenom Sarajevu moglo pronaći nešto od hrane na današnji dan u 11 sati začulo se pet snažnih detonacija granata ispaljenih s Trebevića, a pijaca Markale ponovo je doživjela gorku sudbinu.

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić kazao je da se ne smije nikada zaboraviti ono što se dešavalo u BiH, prije svega žrtvama i njihovim porodicama.

– To je ljudska dužnost, kao čovjeka. Moramo da pamtimo i ljudi koji su tada bili u Sarajevu dobro se sjećaju slika masakra, i to je nešto što ne nestaje – istakao je Komšić.

Na tom mjestu, dodao je Komšić, poginuo je veliki broj građana koji su samo pokušavali da prežive.

– To nisu bili vojnici niti borbene aktivnosti, već masakr građana Sarajeva koji nije bio jedini – istakao je Komšić.

Smatra da je sada došla nova generacija mladih koji se toga ne sjećaju, ali da ipak Sarajevo ne zaboravlja svoje žrtve.

Predsjednik Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva Fikret Grabovica kazao je da ne shvata da građani BiH nemaju svijest koliko je kultura sjećanja bitna i koliki je njen značaj.

– Osjećam beskrajnu tugu da smo na mjestu gdje je počinjen jedan od najtežih zločina tokom opsade i najteži dan tokom agresije, a posebno sam tužan što je mali broj građana došao na obilježavanje – kazao je Grabovica.

Najmlađa žrtva masakra, Damir Malagić, također je tog dana izgubio dva najbolja prijatelja koji su bili maloljetni. Zapamtio je, kaže, stravične slike masakriranih ljudi koje nikada neće zaboraviti.

Taj masakr koji se dogodio poslije prvog na tom mjestu 1994. godine kada je ubijeno 68 građana, dok ih je 142 teže i lakše ranjeno, jedan je od najstravičnijih zločina koje su srpske vojne, policijske i paravojne formacije počinile u opkoljenom Sarajevu.

Minobacačka granata kalibra 120 mm, ispaljena 28. augusta 1995. godine s agresorskih položaja iz pravca Trebevića, eksplodirala je kod sjevernog ulaza u Gradsku tržnicu.

Tada su ubijeni: Omer Ajanović, Hidajet Alić, Salko Alić, Zeno Bašević, Husein Baktašević, Sevda Brkan-Kruščica, Vera Brutus-Đukić, Halida Cepić, Paša Crnčalo, Mejra Cocalić, Razija Čolić, Esad Čoranbegić, Dario Dlouhi, Salko Duraković, Alija Dževlan, Najla Fazlić, Rijad Garbo, Ibrahim Hajvaz, Meho Herceglija, Jasmina Hodžić, Hajrudin Hozo, Jusuf Hašimbegović, Adnan Ibrahimagić, Ilija Karanović, Mesudija Kerović, Vehid Komar, Muhamed Kukić, Mirsad Kovačević, Hašim Kurtović, Ismet Klarić, Masija Lončar, Osman Mahmutović, Senad Muratović, Goran Poturković, Blaženka Smoljan, Hamid Smajlhodžić, Hajro Šatrović, Samir Topuzović, Hamza Tunović, Ajdin Vukotić, Sabaheta Vukotić, Meho Zećo i Narima Žiga.

Među delegacijama i zvaničnicima koji su danas položili cvijeće, bili su ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić, potpredsjednik Federacije BiH Milan Dunović, Amel Suljović, savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića, premijer Kantona Sarajevo Mario Nenadić te delegacije Unije civilnih žrtava rata, Grada Sarajeva, općina i političkih stranaka.

Bivši predsjednik Republike srpske (RS) Radovan Karadžić pred Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu pravosnažno je osuđen na doživotnu kaznu zatvora, između ostalog i za granatiranje, teroririziranja i napada snajperima na građana Sarajeva. I komandanti Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS Stanislav Galić i  Stanislav Milošević, osuđeni su zbog opasade, ubijanja i mučenja stanovnika Sarajeva.

Također, bivšem komandantu Vojske Republike srpske Ratku Mladiću izrečena je nepravosnažna kazna doživotnog zatvora.

 

1+