Možemo uraditi zamišljeno

REGISTAR

JALOV SKUP! “Akademici” poručili da treba uvezati dijasporu, ali nisu znali reći kako

Teško je znati ko je gori, političari ili bh. intelektualci. Kako i među prvima ima hvale vrijednih, tako i među drugima ima onih koji neštko konkreno kažu i urade.  Možda težu etiketu zaslužuju ovi drugi jer od njih uvijek dolaze kritike na račun prvih pa bi se očekivalo da inteketualci znaju kako riješiti ono za šta upućuju kritike. Ipak, skup u Sarajevu je pokazao da intelektualci, kako ih uobičajeno zovemo, ne mogi dobaciti dalje od naratvia srednjoškolaca. Obratimo pažnju na medijsku narikaču zvanu Žarko Papić. Iako mu je neko dodijelio zvanje akademika, on nije ni ovaj put ponudio bilo kakvu ideju ili rješenje. Konstatovano je da mladi odlaze, da se dosta naših ljudi nalazi vani i da ih treba povezati s domovinom i vratiti. Ovo je valjda jasno i svakom djetetu. Magično “treba”, ali bez “kako”. Papić čak i gubitnički priznaje kako je teško dati odgovor na teške izazove. Dočim, kada gostuje u medijima, kao iz kabla sipaju njegove riječi optužbi i kritika.

Umjesto konkretnih ideja, projekata, izračuna, dobili smo još jedan skup za promociju vlasite frustracije i nesposobnosti koja se krije iz maske kritičara.

Internacionalna akademija nauke i umjetnosti Bosne i Hercegovine (IANUBiH) organizirala je okrugli sto “Kuda ide Bosna i Hercegovina”. O budućnosti, ali i sadašnjisti BiH govore predsjednik IANUBiH Asim Kurjak te akademici Sead Alić, Žarko Papić, Žarko Primorac, Izet Mašić, kao i Halima Resić, redovna članica IANUBIH i profesorica Medicinskog fakulteta u Sarajevu.

Tako je voditeljica Razreda za dijasporu Edina Selesković, između ostalog, navela da je Bosna i Hercegovina na drugom mjestu u Evropi po obimu emigracije u odnosu na ukupan broj stanovnika, sa 1.471.594 emigranata, što čini 38,9 posto populacije BiH sa stopom emigracije visokoobrazovanog stanovništva od 23,9 posto. Selesković je istakla da je značajan broj visokobrazovanih, naučnika, istraživača, otišlo iz BiH zadnjih 15 godina, te kako je kazala bh. dijaspora je značajan i nedovoljno iskorišten resurs.

Predsjednik IANUBiH Asim Kurjak je naveo da se više od milion i po građana BiH nalazi u dijaspori –
– Od toga je 224 doktora nauka i 117 pjesnika i književnika.

Nemamo još uvijek odgovora kako te uspješne građane BiH vezati sa maticom zemljom. Pokušat ćemo ih pomalo vraćati – kazao je Kurjak.

Voditelj Razreda tehničkih i prirodno-matematičkih nauka i izvršni direktor Akademije Almir Badnjević rekao je da je njegov cilj zadržati mlade, jer se Bosnu i Hercegovina počela ponašati kao jedan starac, zemlja koja živi u prošlosti.

– Sve veći i veći broj ljudi napušta Bosnu i Hercegovinu. To je naš problem broj jedan i mi taj problem moramo spriječiti – podvukao je Badnjević.

Potredsjednik Internacionalne akademije nauke i umjetnosti Bosne i Hercegovine Žarko Papić mišljenja je da društvom u BiH treba da počne vladati znanje, nasuprot ogromnom nezanju koje danas postoji.

– Naš je osnovni zadatak da stvorimo osnove za drugačije politike, a ne da budemo u politici. Kuda ide Bosna i Hercegovina? Moram reći da je vrlo teško dati odgovor. Bosna i Hercegovina je paradigma savremenog svijeta. Nigdje u svijetu, u civilizacijskom smislu, nemate tu vrstu kombinacija, različitih kultura, religija – i to sve zajedno je funkcionisalo, gradilo kulturu zajedništva što nije suživot, već puno više – podvukao je Papić.