Džaferović na Generalnoj skupštini UN-a: Dejton odolio brojnim izazovima, BiH nastavlja put ka EU

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović, u video formatu, obratio se danas u okviru opće debate 75. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

U uvodnom dijelu svog izlaganja, Džaferović je govorio o posljedicama pandemije koronavirusa, naglasivši da je kriza, osim barijera, dovela i do nove solidarnosti među ljudima i državama širom svijeta.

– Uime Bosne i Hercegovine, želim da se zahvalim prijateljima koji su nam pritekli u pomoć, ne dopustivši da ostanemo sami u najtežim trenucima. Mi smo se, iako ne raspolažemo velikim resursima, također trudili da odgovorimo na apele za pomoć. Tako nas je, kao i svaka druga velika nesreća, i ova podsjetila na to koliko smo upućeni jedni na druge i koliko je važno imati prijatelje – kazao je Džaferović.

Džaferović je kazao da je pandemija pokazala i značaj multilateralnih institucija i organizacija, a kao pozitivan primjer istaknuo je historijski dogovor unutar EU o paketu ekonomskog oporavka, dodajući da je snaga EU u tome što nije sve resurse usmjerila ka svojim potrebama, već je podržala i druge zemlje, poput BiH.

– Paket pomoći Evropske unije Bosni i Hercegovini vrijedan ukupno 300 miliona eura, za potrebe saniranja ekonomskih posljedica pandemije, svakako je dodatno učvrstio našu privrženost evropskim integracijama, a ujedno je i samoj Evropskoj uniji osigurao stabilnost u najbližem susjedstvu – istaknuo je.

Džaferović se osvrnuo i na 25. godišnjicu Dejtonskog mirovnog sporazuma, kazavši da je ovaj sporazum kada je potpisan “izgledao kao krhak, pa možda čak i kao neodrživ, on se ipak pokazao kao vrlo snažan i otporan stabilizacijski okvir koji je uspio odoljeti brojnim izazovima.

– Osnovni problem Dejtonskog mirovnog sporazuma je u tome što neki njegovi dijelovi nisu uopće implementirani, a neki su implementirani samo djelimično. Aneks IV, tj. Ustav Bosne i Hercegovine podrazumijevao je punu implementaciju cijelog sporazuma. Ovaj nedostatak se mora otkloniti. Dejtonski sporazum mora biti u cijelosti sproveden, moraju se poštovati sve odluke međunarodnih sudova i osigurati jednaka prava za sve građane u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Ovo se posebno odnosi na prognana lica koja su se vratila u prijeratna mjesta prebivališta – kazao je.

Naglasio je da kada govorimo o nedostacima Dejtona “nikada ne treba zaboraviti da je riječ o mirovnom sporazumu, čiji primarni cilj nije bio osigurati primjenu sofisticiranih ustavnih standarda, te je sasvim prirodno da mu je potrebna nadogradnja koja je moguća samo uz široki politički konsenzus”.

– Vrlo je važno što su svi relevantni politički subjekti u našoj zemlji duboko svjesni činjenice da je temelje Dejtona moguće mijenjati samo kroz široki konsenzus i saglasnost svih. Naravno, takva situacija znači da nema brzih i jednostavnih promjena, pa samim time ni brzog i jednostavnog napretka, kakav mnogi očekuju i zahtijevaju – kazao je.

Dodao je da opća saglasnost o nezamjenjivom značaju mira u BiH daje nadu da će u budućnosti bh. društvo biti sve više zaokupljeno razvojnim pitanjima, ulazeći u novu fazu svog historijskog puta.

Džaferović je govorio o naporima BiH, kada je u pitanju borba sa sigurnosnim i drugim izazovima, kao i o odnosima između BiH i susjednih država.

– Bosna i Hercegovina je sa Crnom Gorom zaključila ugovor o državnoj granici, a do danas nemamo takve ugovore sa Srbijom i Hrvatskom. Bosna i Hercegovina stoji na stanovištu da se ti ugovori trebaju što prije zaključiti uz puno poštivanje poznatih, međunarodno priznatnih granica Bosne i Hercegovine i uz potpunu i dosljednu primjenu međunarodnog prava – kazao je.

U svome obraćanju Džaferović je govorio i o problemu ilegalnih migracija, naglasivši da je riječ o ogromnom problemu.

– Naš plan je da dodatno ojačamo nadležne institucije koje se bave ovim pitanjem, da zaštitimo granicu i povećamo pomoć lokalnim zajednicama koje trpe najveći teret krize. Ali da bi se u potpunosti ovaj problem riješio, potrebna nam je mnogo veća podrška Evropske unije, kao i saradnja sa zemljama porijekla migranata – naveo je.

Svoje obraćanje, predsjedavajući Predsjedništva zaključio je kazavši da BiH napravila iskorak kada je u pitanju evropski put, kroz provođenje Mišljenja EK, te da će naša zemlja nastaviti ispunjavati svoje obaveze u odnosima sa NATO-om, na temelju odluka koje su institucije BiH donijele o tom pitanju.

0