Možemo uraditi zamišljeno

SUŽIVOT

U Vukovaru obilježena 29. obljetnica stradanja tog grada

U spomen na poginule i nestale hrvatske branitelje i civile u obrani Vukovara, u srijedu navečer je kod dvorca Eltz niz Dunav pušteno nekoliko stotina zapaljenih crvenih i bijelih lampiona.

Riječ je o projektu “Svjetlosna rijeka sjećanja” Željka Kovačića, a upaljeni lampioni pušteni su niz Dunav iz brodica vukovarskih brodara, večeras, na Dan sjećanja na žrtve iz Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje.

Po dosad prikupljenim podacima Franjevačkog samostana u Vukovaru, u tome je gradu na istoku Hrvatske u kasnu jesen i ranu zimu 1991. u vojnoj agresiji bivše JNA i srpskih paravojnih postrojba poginulo, ubijeno ili nestalo 2.717 osoba. Na popisu zarobljenih i nestalih osoba iz Domovinskog rata još se nalaze imena 286 osoba kojima se svaki trag gubi upravo u ratnom Vukovara.

U sklopu obilježavanja 29. godišnjice stradanja u Domovinskom ratu Vukovarom je u srijedu, na godišnjicu sloma obrane grada, prošlo oko 10.000 domoljuba iz svih dijelova Hrvatske i BiH, iz krajeva s hrvatskim stanovništvom, navodi Hina.

Uslijed složene epidemiološke situacije i porasta broja oboljelih od covida-19, epidemiolozi su izdali preporuke o okupljanju u Vukovaru na današnji dan najviše 500 osoba. No, u grad na Dunavu pristigao je puno veći broj onih koji su željeli i ove godine, uprkos pandemiji koronavirisa, odati počast žrtvi Vukovaraca, a pridržavali se propisanih epidemioloških mjera.

Među njima nalazili su se i predstavnici hrvatskog državnog vrha, predsjednici Hrvatskog sabora i Vlade RH, Gordan Jandroković i Andrej Plenković s nekoliko ministara koji su po dolasku do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata položili vijence i upalili svijeće.

U Koloni sjećanja nije bio predsjednik Republike Hrvatske Zorana Milanovića koji je vijenac položio i svijeću upalio na mjestu masovne grobnice na Ovčari. Nakon polaganja vijenca Milanović je napustio je spomen-obilježje na Ovčari bez izjave okupljenim novinarima.

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava nije bio nazočan obilježavanju jer boluje od covida-19.

Iako je bio najavljen, u Koloni nije bio niti specijalni savjetnik srbijanskog predsjednika Verana Matića koji je u utorak zajedno s predsjednikom Srpskog narodnog vijeća Miloradom Pupovcem odao počast stradalima u Vukovaru bacanjem vijenca u Dunav, a potom i žrtvama ubijenim na Ovčari.

Kako historijski izvori uglavnom navode, presudna vukovarska bitka počela je 25. avgusta 1991., kada su bivša JNA i srpske paravojne jedinice krenule u opšti tenkovsko-pješački napad na grad.

Vukovar je branilo oko 1.800 pripadnika Zbora narodne garde (ZNG) i policije te dragovoljaca HOS-a ustrojenih u 204. brigadu hrvatske vojske. Nakon nekoliko neuspješnih pokušaja deblokade grada i pada Lušca 2. novembra, a zatim i Bogdanovaca, 10. novembra 1991.,Vukovar se našao u potpunom okruženju.

Grad je pod opsadom bio 87 dana, a bitka za Vukovar završila je, kako se često ističe, 18. novembra 1991. iako su borbe u pojedinim dijelovima grada trajale još koji dan. Grad su okupirale postrojbe bivše JNA i srpske paravojne jedinice.

U srbijanske koncentracijske logore odvedeno je oko sedam hiljada zarobljenika, a iz grada je protjeranoo oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba. Okupacija Vukovara završila 15. januara 1998. mirnom reintegracijom hrvatskog Podunavlja i vraćanjem u ustavno pravni poredak Republike Hrvatske, navodi Hina.